Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke obavijestilo je javnost da da je riječ o privremenoj mjeri koja će, za sada, trajati šest mjeseci. Šta to znači za putnike iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja?

Njemačka vlada je prošle godine već najavila strože kontrole na svojim kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Šajicarskom. Te i kontrole na granici sa Austrijom omogućile su joj da vrati 30.000 migranata od oktobra 2023. godine.

Sada se ova mjera šiti i na granicu Njemačke sa Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom i Austrijom.

“Savezna policija tako može rasporediti cijeli niz mjera stacionarne i mobilne granične policije na svim njemačkim kopnenim granicama. Postoji mogućnost vraćanja ljudi na svim njemačkim kopnenim granicama u skladu sa evropskim i nacionalnim pravom”, navodi se u obavještenju Ministarstva.

Šta to znači za putnike?

Privremenim ponovnim uvođenjem unutrašnjih graničnih kontrola omogućene su kontrole pri prelasku granice. Stoga se od putnika traži da ponesu lične dokumente (lična karta, pasoš). Ovaj propis se primjenjuje na sva prekogranična putovanja. Takođe, za državljanima Bosne i Hercegovine koji odlaze da rade ili na odmor, mogu zatražiti potvrdu o mjestu odsjedanja ili radnom odnosu. Tu su i ostale mjere koje važe za ulazak u EU.

“Federalna policija će vršiti unutrašnje granične kontrole u skladu sa odgovarajućim zahtjevima granične policije u graničnim regijama. Obim, intenzitet, specifična lokacija i specifično trajanje odgovarajućih kontrola zavise, između ostalog, od razvoja situacije i uslova lokalne saobraćajne infrastrukture i stoga mogu varirati regionalno i biti dinamični. Federalna policija će, u koordinaciji sa svojim partnerskim vlastima u zemlji i inostranstvu, nastojati da kontrole imaju što manji uticaj na svakodnevni život putnika, trgovinu i putovanja”, navode iz MUP-a Njemačke.

Na kojim graničnim prelazima će se vršiti kontrola?

Kontrola unutrašnjih granica je moguća na bilo kojoj tački duž granice. Nadležna savezna policija će u zavisnosti od situacije odlučiti o obimu, intenzitetu, mjestu i trajanju kontrole.

Prema pravilima EU, zemljama u šengenskom prostoru, koji obuhvata cijeli blok, Kipar i Irsku, dozvoljeno je da uvedu granične kontrole samo kao posljednje sredstvo za sprječavanje prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnoj politici.

Šta to znači za one koji traže azil?

Čak i u slučaju kontrole unutrašnjih granica, državljani trećih zemalja koji traže zaštitu uglavnom se prosljeđuju nadležnom centru za početni prihvat u svrhu ispitivanja. Prema Dablinskoj uredbi, tražioci azila mogu biti transportovani u drugu zemlju EU. Takođea, azil im se može odbiti. Oni za koje se utvrdi da su ilegalno ušli, mogu biti vraćeni u zemlju iz koje su ušli. Austrija je već najavila da neće primati migrante nazad.

Podsjetimo, od 10. novembra za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana stupaju na snagu nova pravila za ulazak u Evropsku uniju.