U situaciji kad agresivni političari svojom retorikom od prirodne modernizacije vojski kreiraju utrku u naoružavanju, veća vojna saradnja u regiji te potenciranje kontrole naoružavanja pomogli bi da se tenzije spuste i da se krene ka stabilizaciji situacije u regiji, poručio je vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda.

Prlenda je bio uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" gdje je kazao da bi se za potrebe gradnje povjerenja i regionalne stabilnosti u javnosti više trebao potencirati Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja koji obuhvaća ograničenja, nadzor i međusobne inspekcije kojim se provjeravaju glavne kategorije naoružanja. 

- Međutim, Sporazum bi trebalo osuvremeniti i njime obuhvatiti one kategorije naoružanja koje su sada među ključnim za vođenje suvremenog ratovanja. Prije svega mislim na naoružane dronove, koji su postali realna prijetnja u aktuelnim oružanim sukobima - istakao je Prlenda.

Sporazum je, podsjeća, dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i obuhvaća pet kategorija naoružanja: borbene zrakoplove, jurišne helikoptere, artiljeriju od kalibra 75 milimetara pa na više, borbena oklopna vozila i tenkove u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

- U javnosti nema izvještaja da se Sporazum krši. Inspekcije se stalno obavljaju. No, politički dužnosnici o njemu nedovoljno govore, kao da su na njega zaboravili - naglasio je Prlenda govoreći o temi "Modernizacija vojski u regiji i stabilnost BiH".

Ono što je važno, ističe, jeste činjenica da je Srbija uznapredovala u naoružavanju oružjem koje nije u ovih pet kategorija koje se kontroliraju međusobnim inspekcijama.

- Prije svega su to naoružane vojne bespilotne letjelice. Srbija aktivno radi na njihovom nabavljanju pa i domaćoj proizvodnji, dok ostale zemlje tu još kaskaju. To negativno utječe na vojnu ravnotežu - rekao je Prlenda.

Istina je, dodaje on, da se u tom slučaju radi o praćenju svjetskih trendova. 

- Iz aktuelnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku vidimo da značaj naoružanih dronova raste. Stvar postaje zabrinjavajuća kad se stavi u kontekst neodgovornih politika pojedinih čelnika u regiji. Teško je ne biti zabrinut kada su na snazi agresivne retorike, kojima se stalno izazivaju napetosti i međusobni animoziteti - kazao je Prlenda.

Također, smatra Prlenda, vojna saradnja bi morala obuhvatiti više zajedničkih vojnih vježbi oružanih snaga zemalja regije, ali ne na način da u pristutnosti političara svako maše svojim zastavama ili čak da se dočekuju susjedne vojske kao osloboditelji.

- Jednostavno, treba pustiti vojne profesionalce da zajedno, rame uz rame, rade svoj posao za mir i dobro svih ljudi u našim zemljama - zaključio je Prlenda.