Kako je u Švedskoj riješen sistem grijanja, koji je vrlo učinkovit i koji bi trebao pomoći njihovom cilju dekarbonizacije sistemu grijanja do 2030. godine, objašnjeno je na stranicama Švedske energetske agencije.

Tu je u fokusu tzv. daljinsko grijanje koje je riješeno na prilično zanimljiv način. Naime, grijanje i topla voda distribuiraju se iz udaljenih termalnih elektrana putem mreže cijevi s kojom su povezane zgrade, kuće i poslovni objekti.

U okviru ovog sistema, cijelu su gradovi ili dijelovi gradova međusobno povezani zajedničkom mrežom cijevi, a toplina se proizvodi u centralnoj kotlovnici ili centralnom postrojenju koje isporučuje toplinsku i električnu energiju. Ovaj je sistem iznimno učinkovit i manje štetan za okoliš u odnosu kada bi stanovnici koristili vlastite, posebne bojlere za grijanje, a ono što je još važnije jest da se kao gorivo u elektranama koristi biomasa (npr. drvni otpada i pelete), otpadna energija podatkovnih centara i drugi otpad koji se ne može reciklirati tako da su emisije štetnih plinova znatno manje.

Pored daljinskog grijanja, u Švedskoj se koristi i geotermalna energija koja je također značajno učinkovitija i jeftinija. Također, osim putem geotermalne energije, dio Šveđana oslanja se i na druge oblike obnovljivih izvora poput solarne energije i energiju vjetra. Oni se ne koriste samo za proizvodnju električne energije, već i za grijanje vode i podršku sustavima grijanja, čime se smanjuje potrošnja energije za grijanje.

Izolacija i tehnologija

Osim načina na koji dobivaju energiju potrebnu za grijanje, a koji su energetski učinkoviti i održivi, Šveđani koriste različite metode, od izolacije pa do primjene tehnoloških rješenja kako bi smanjili potrošnju energije, a time i svoje račune.

Kako bi se gubitak unutarnje energije sveo na minimum, od velike je važnosti izolacija. U Švedskoj se tako koriste visokokvalitetni materijali i prozori s malim koeficijentom provodljivosti, snažna termoizolacija te poseban sustav ventilacije s povratom energije. U posljednje su vrijeme sve popularnije i pasivne kuće koje zahtijevaju minimalnu količinu energije za grijanje i hlađenje. Korištenje energetski učinkovitih i štedljivih rješenja potiče i švedska vlada koja subvencionira ili daje porezne olakšice za korištenje obnovljive izvore energije poput geotermalnih pumpi ili solarnih panela.

Još jedan od načina s kojim dio Šveđana jest korištenjem tehnologije i pametnih uređaja. Zahvaljujući takvim uređajima, temperatura kuće može se prilagoditi vremenu i vanjskoj temperaturi, ali i prisutnosti samih ukućana. Kao još jedna od navika prilikom grijanja kuća, spominje se i grijanje samo onih prostorija u kojima u tom trenutku borave ukućani kako se ne bi zagrijavale prostorije koje su prazne.

Naravno, niti Šveđani nisu ostali imuni na energetsku krizu koja je nastala nakon početka rusko-ukrajinskog rata, kada su cijene energenata naglo porasle pa se posljednjih godina i Šveđani griju po povećanim cijenama.