Novo istraživanje naglašava da stajanje na jednoj nozi 30 sekundi može ukazivati ​​na zdravo starenje kod odraslih osoba starijih od 50 godina, čak i uz malo njihanja. Taj jednostavan test ravnoteže mogao bi ponuditi uvid u neuromuskularno starenje, pokazujući potencijal kao jeftin alat za praćenje zdravlja starijih osoba.

Ravnoteža se pogoršava brže od snage mišića ili brzine hodanja

Studija koju je vodio biomedicinski inženjer Asghar Rezaei iz američke klinike Mayo uključila je 40 zdravih osoba u dobi od 50 i više godina, otkrivajući slabljenje ravnoteže povezano sa starenjem. Koliko nam je poznato, takva je usporedba prva takve vrste unutar starije populacije, ističu autori istraživanja koje je objavljeno u časopisu PLOS One.

Studija je pokazala da se ravnoteža pogoršava brže od snage mišića ili brzine hodanja kako ljudi stare. U prosjeku se ravnoteža na nedominantnoj nozi smanjivala za oko 2,2 sekunde po desetljeću, a na dominantnoj nozi za 1,7 sekundi po desetljeću, neovisno o spolu. Međutim, broj puta kada su se sudionici njihali dok su balansirali na jednoj nozi nije bio u korelaciji s dobi, što sugerira da njihanje možda ne znači pad zdravlja.

U istraživanju je korišten standardni unipedalni test ravnoteže koji se često primjenjuje u gerijatrijskim procjenama. Prethodno istraživanje iz 1997. godine pokazalo je da osobe koje ne mogu održavati ravnotežu na jednoj nozi 5 sekundi imaju dvostruko veći rizik od budućih padova s ozljedama.

Ova studija naglašava važnost jednonožnog testa ravnoteže u praćenju starijih subjekata u zajednici, bez obzira na spol, dodali su autori nove studije.

Ispitivanja su provedena na ploči koja je pratila središte pritiska, bilježeći sitna njihanja. Sudionici su prvo stajali s otvorenim i zatvorenim očima na obje noge, nakon čega su uslijedili jednonožni stavovi.

Ravnoteža je važna mjera jer, osim mišićne snage, zahtijeva ulazne podatke iz vida, vestibularnog sustava i somatosenzornih sustava. Ako imate lošu ravnotežu, u opasnosti ste od pada, bez obzira jeste li u pokretu ili ne, pojasnio je Kenton Kaufman iz klinike Mayo, piše Science Alert.