Piše: Vlado Vurušić (Jutarnji list)

Počinje nova Kurska bitka. Oko 50 tisuća združenih vojnika ruske i sjevernokorejske vojske krenulo je u veliku zimsku ofenzivu u ruskoj Kurskoj oblasti, da bi vratili područja koja još od kolovoza drže ukrajinske snage, pozivajući se na američke i ukrajinske obavještajne izbore piše The New York Times (NYT). Od tih 50 tisuća, najmanje 10 tisuća su vojnici Sjeverne Koreje koje je nedavno, kao ispomoć Vladimiru Putinu, prema međudržavnom dogovoru dviju država poslao Kim Jong-un. Zima je počela, prvi snjegovi i smetovi počeli su ometati vojne akcije na tom području, a prema pisanju i režimskih ruskih medija Putin želi do kraja ove godine ponovo preuzeti kontrolu nad Kurskom regijom te to obznaniti ruskoj javnosti kao "poklon" za Novu godinu.

No neki vojni analitičari smatraju da će to biti teško provedivo do kraja jer se ukrajinska vojska na nekim mjestima dobro utvrdila, pa analitičari navode da bi Ukrajinci mogli "opstati" u Kurskoj oblasti cijelu zimu, a dosta ovisi i o ćudljivim vremenskim prilikama. Mnogi predviđaju da će ruska i sjevernokorejska strana imati velike gubitke, ali to i nije neko iznenađenje jer Rusi tako ratuju od početka invazije prije gotovo tisuću dana. Nakon završenih vježbe usklađivanja Sjevernokorejaca s ruskom vojskom, oni će biti samo pješadija, piše NYT, te neće koristiti tenkove i druga bojna vozila, a također će preuzeti "centar" napada, dok će Rusi davati artiljerijsku podršku te napadati s bokova.

Sjevernokorejska enigma

Ukrajinski, ruski i američki vojni analitičari "s nestrpljenjem" čekaju kakvim će se pokazati sjevernokorejski vojnici, za koje NYT kaže da se sada pretpostavlja da bi, za razliku od Rusa, mogli imati prednost samo u "većoj disciplini i odlučnosti". Doduše, sjevernokorejski vojnici su velika enigma, pa i za Ruse. Neki smatraju da će Rusi slati Sjevernokorejce u borbu "kao potrošno meso" te da se ne zna zapravo kako će se ponašati. Tako jedni tvrde da su oni obučeni i indoktrinirani da se ne smiju povlačiti ni po cijenu života te da će se očajnički boriti, dok drugi pak smatraju da bi se mogli raspasti već na početku napada, pogotovo ako ne krene kako treba. No za ruski prorežimski portal gazeta.ru vojni stručnjak Rob Lee s Instituta za istraživanje vanjske politike u Philadelphiji, koji se nedavno vratio iz Ukrajine, navodi da bi "tisuće dodatnih vojnika mogle napraviti razliku kod Kurska". Ovi vojnici su mlađi i u boljoj fizičkoj formi od mnogih ruskih vojnika po ugovoru, prenosi gazeta.ru riječi vojnog analitičara.

Prema američkim obavještajnim izvorima, u Rusiju je u prvoj tranši stiglo oko 12 tisuća vojnika, s 500 oficira među kojima su i tri generala, a Kim Jong-un je Putinu obećao čak 100 tisuća vojnika, dok će u zamjenu dobiti naftu, rižu, pšenicu te "nuklearnu tehnologiju". Dolazak sjevernokorejskih vojnika omogućio je Rusima, piše nadalje NYT, da ne obustavljaju borbe na drugim pravcima i bojištima, odnosno da ne povlače vojsku iz Ukrajine te da istovremeno mogu voditi borbe na više bojišta. Sjevernokorejski vojnici, njih oko 2000, raspoređeni su i u Belgorodskoj oblasti na ukrajinskoj granici. Napomenimo da unatoč uspješnoj akciji Ukrajinaca u Kurskoj oblasti Rusi ipak nisu povlačili svoje snage iz Ukrajine i prebacivali ih u Kursk (što su u Kijevu očekivali), mada su ipak usporili tempo napada na ukrajinskim bojištima, iako su u posljednje vrijeme uspjeli zauzeti nekoliko važnih strateških točaka na Donbasu. S druge strane,

Rusi sada nakon dolaska Sjevernokorejaca imaju lagodniju situaciju, ali ni njima se nisu ostvarile pretpostavke da će se Ukrajinci sami povući iz Kurske oblasti, da bi poslali pojačanja na Donbas zbog ruskih napada. Stoga je sada Putin naredio operaciju kojom želi vratiti područja koja su izgubili. U Kijevu su rok za mobilizaciju produljili do veljače 2025. godine jer bi, prema procjenama koje donose i tamošnji mediji, do tada bilo potrebno prikupiti najmanje 160 tisuća vojnika, koji bi trebali biti spremni za proljeće, kada se očekuje jačanje intenziteta borbi.

Oko 120.000 izbjeglica

Inače, kako piše neovisni ruski portal Meduza, izbjeglice iz grada Sudže i nekih drugih krajeva Kurske oblasti (evakuirano je i pred ukrajinskim napadom pobjeglo oko 120 tisuća ljudi, mada je manji dio ostao na zauzetom području) su u Kursku prosvjedovali pred "oblasnom administracijom" nezadovoljni jer ne znaju što će biti s njima, kao i time što im nije osiguran ni adekvatni smještaj, a nisu ni izdani obećani vaučeri za izgubljenu imovinu, o čemu su pisali i Putinu.

Istodobno s početkom velike ruske ofenzive u Kursku, u Parizu su se, piše londonski The Telegraph, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premier Keir Starmer založili i još jednom od odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena zatražili da prije primopredaje vlasti (20. siječnja 2025.) odobri Kijevu korištenje dalekometnih projektila duboko u unutrašnjost Rusije. The Telegraph napominje da bi Donaldu Trumpu, ako bi želio, bilo jako teško opozvati tu odluku. Doduše, neki smatraju da će taj vrući krumpir Biden prepustiti Trumpu, pogotovo jer mnogi vodeći republikanci, šefovi kongresnih odbora, i sami podržavaju taj prijedlog. Podsjetimo da je odluka praktički bila donesena, ali je Biden stao na loptu nakon novih prijetnji Putina o eskalaciji sukoba, pa i najava iz Moskve da bi Rusija tada imala pravo gađati baze na tlu članica NATO-a (pogotovo se misli na Poljsku i Rumunjsku), gdje se prikuplja zapadno oružje za prebacivanje u Ukrajinu.