Na današnji se dan 1978. godine dogodilo jedno od najmasovnijih samoubistava u povijesti čovječanstva. U američkom gradu Oaklandu, na spomeniku žrtvama masakra u Jonestownu urezana su imena više od 900 osoba, pripadnika kvazireligijske organizacije nazvane "Hram naroda", koji su na današnji dan 1978. godine umrli na drugom kontinentu, u južnoameričkoj državi Gvajani, naselju Jonestown.

Izvršili su masovno samoubistvo ispijajući kalij-cijanidom otrovani voćni sok. Među njima je bilo 304 djece i maloljetnika. Što je najstrašnije upravo njima su prvo dali smrtonosni napitak, a potom su ga ispili stariji. Roditelji ionako, nakon što su im djeca bila mrtva, nisu nalazili motiva za otpor i preživljavanje. Na samoubistva naveo ih je vjerski vođa Jim Warren Jones po kojem je naselje 1974. godine formirano u gvajanskoj džungli i dobilo ime. Sam ga je dao, sebi u čast.

Jim Warren Jones, pedesetih godina prošloga stoljeća u Indianapolisu je osnovao "Hram naroda", koji je u ranim fazama postojanja djelovao kao crkva, nakon preseljenja u San Francisco više je bio politička organizacija, a nakon odlaska oko 1.000 članova u Jonestown postao je sekta. Svojim je govorima – zbog kojih je postao poznat kao "propovjednik socijalnog evanđelja" – Jones privlačio pripadnike ranjivih skupina, izolirane, diskriminirane i siromašne, posebno žene, mlađe, ali i starije ljude, pozivajući na ljubav te zalažući se za jednakost i ljudske slobode.

Glasovi o zbivanjima u Jonestownu i životu koji nipošto nije bio idiličan, kako su ga Jones i njegovi sljedbenici htjeli predstaviti, dospjeli su i do američkih vlasti. Situaciju u kojoj su se našli američki građani krenuo je provjeriti američki kongresmen Leo Ryan, demokrat koji je s nekoliko novinara u Jonestown stigao dan prije masakra. Pokušaj da se goste prevari Potemkinovim selima nije uspio; mnogi pripadnici sekte prilazili su im, opisivali stvarni život u Jonestownu i tražili da ih se spasi.

Sekta je privukla mnoge ljude, najviše siromašne Afroamerikance, kojima je Jones bio posebno sklon, ali i pripadnike drugih rasa. Djelovali su u SAD-u do 1973., kad je Jones odlučio "Hram" preseliti u Gvajanu.

Iz Jonestowna niko nije mogao otići; bilo je batinanja za pogreške, kažnjavanja raznih vrsta, a i sam vođa budio je kod nekih sumnju u svoj zdrav razum, s obzirom na to da je imao čudne neurološke ispade, nesvjestice, savjetovao se s vanzemaljcima, imao vizije globalnog stradanja izazvanog nuklearnom katastrofom...

Dan poslije, Ryan je dvadesetak ljudi poveo do svog aviona kojim je trebao krenuti do Georgetowna, no napadnut je i ubijen, zajedno s tri novinara i jednim prebjegom.

Bijesni Jones kasnije je toga dana stotine ljudi naveo na samoubistvo, ne slušajući njihove molbe da barem djecu ostavi na životu. On sam nije ispio otrov, stradao je od vatrenog oružja. Pogođen je u glavu, no da li se ubio ili je ubijen, ostalo je nepoznato.

Ukupno je 87 osoba preživjelo tog 18. novembra 1978; njih 36 bilo je u Jonestownu, dok su ostali iz različitih razloga bili izvan naselja. Svi su se vratili u SAD, uglavnom preko New Yorka, gdje ih je ispitivala federalna policija (FBI).

(SB)