Regija
CRNA GORA NE MIČE ZBOG HRVATSKE BLOKADE: Milatović zatražio od Plenkovića da se odblokira važno poglavlje za pristup EU
Prije 23 min0
Vrijeme je pokazalo da zapadne sankcije itekako škode ruskoj ekonomiji, tako što usporavaju ekonomski rast i tope zalihe
Svijet
29. Nov. 2024
0
Ruska centralna banka objavila je da do kraja godine neće kupovati stranu valutu kako bi ublažila pritisak na finansijska tržišta zbog slabljenja rublja, a naznačila je i da bi da bi mogla ponovno podići kamatne stope, budući da se rast cijena ubrzao.
Za dolar je u protekloj sedmici trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, što znači da je rubalj u kratkom vremenu izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti.
Budući da je Rusiji zabranjeno korištenje dolara i eura, za devizne intervencije koriste kinesku valutu.
Rubalj je, pak, u srijedu oslabio i prema kineskom juanu, koji stoji više od 15 rubalja, najviše od marta 2022.
Ministar ruske privrede Maksim Rešetnikov rekao je da su oscilacije rublja posljedica globalne snage dolara i zabrinutosti sudionika tržišta zbog novih sankcija, a ne rezultat ponude i potražnje.
Sankcije djeluju?
Poznati švedski ekonomista Anders Åslund, napisao je početkom jeseni autorski tekst pod naslovom "Odbrojani su dani ruske ratne ekonomije". Åslund za svoj zaključak navodi nekoliko argumenata.
Prvo, smatra da zapadne sankcije itekako škode ruskoj ekonomiji, što posredno, a što neposredno, te im ukupno "skida" 2 do 3 posto BDP-a godišnje. Drugo, ističe ovisnost ruske ekonomije o izvozu energenata, prilikom čega zlurado podsjeća na izjavu pokojnog američkog senatora Johna McCaina, a koji je Rusiju svojedobno nazvao "benzinskom pumpom koja se pretvara da je država".
Kako piše Åslund, jedini produktivan sektor ruske ekonomije je onaj vojni (u najširem smislu), dok je doprinos svih ostalih zanemariv. Treće, on ruske brojke o inflaciji od 9,1 posto (za august) smatra nerealno niskima i tvrdi da se u stvarnosti radi o puno ozbiljnijem rastu cijena.
Iako ruski javni dug nije visok, Åslund piše da Rusija od početka rata ima vrlo malo opcija za posuđivanje novca i živi od poreza i rezervi. A u potonje su već dobrano zagrabili pa je nacionalni fond u tri godine s 183 milijarde dolara pao na 55 milijardi, dok je nekih 300 milijardi i dalje zamrznuto u zapadnim državama, najvećim dijelom u belgijskom Euroclearu.
Aslund smatra da bi preostale rezerve Kremlj mogao "spaliti" do kraja iduće godine. Konačno, švedski ekonomist ističe kako je Putinova kleptokratija tehnološki unazadila zemlju, a od početka rata veliki broj mladih, obrazovanih i talentiranih ljudi napustio je državu.
Regija
CRNA GORA NE MIČE ZBOG HRVATSKE BLOKADE: Milatović zatražio od Plenkovića da se odblokira važno poglavlje za pristup EU
Prije 23 min0
Ekonomija
NIJE DOBRO: Centralna banka BiH objavila brzu procjenu BDP-a za prvi i drugi kvartal ove godine...
Prije 23 min0
Hronika
BRZA REAKCIJA POLICIJE: Iz radnje ukrao parfem vrijedan 180 KM, odmah je priveden
Prije 30 min0
Vijesti
KRENULO JE: Tužilaštvo BiH podiže optužnicu protiv Ranka Debeveca i Osmana Mehmedagića, Zdravko Mamić priznao...
Prije 34 min0
Svijet
KRENULO JE: Trump zatražio bezuvjetnu predaju Irana, američki helikopteri u zraku...
18. Jun. 20250
Svijet
NOĆ KOJA BI MOGLA PROMIJENITI SVE: Stanovnicima izraelskih gradova stiglo JEZIVO UPOZORENJE
17. Jun. 20250
Svijet
ŠOK U IZRAELU I AMERICI: Kina naoružava Iran, stigli transportni avioni...
18. Jun. 20250
Svijet
ZASTRAŠUJUĆI PRIZORI IZ IZRAELA: Iran projektilima zasuo Beershebu, gori u blizini zgrade Microsofta, nove snimke razaranja Weizmannovog instituta...
Prije 4h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.