Ruska centralna banka objavila je da do kraja godine neće kupovati stranu valutu kako bi ublažila pritisak na finansijska tržišta zbog slabljenja rublja, a naznačila je i da bi da bi mogla ponovno podići kamatne stope, budući da se rast cijena ubrzao.

Za dolar je u protekloj sedmici trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, što znači da je rubalj u kratkom vremenu izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti.

Strmoglav pad rublje

Budući da je Rusiji zabranjeno korištenje dolara i eura, za devizne intervencije koriste kinesku valutu.

Rubalj je, pak, u srijedu oslabio i prema kineskom juanu, koji stoji više od 15 rubalja, najviše od marta 2022.

Ministar ruske privrede Maksim Rešetnikov rekao je da su oscilacije rublja posljedica globalne snage dolara i zabrinutosti sudionika tržišta zbog novih sankcija, a ne rezultat ponude i potražnje.

Sankcije djeluju?

Poznati švedski ekonomista Anders Åslund, napisao je početkom jeseni autorski tekst pod naslovom "Odbrojani su dani ruske ratne ekonomije". Åslund za svoj zaključak navodi nekoliko argumenata.

Prvo, smatra da zapadne sankcije itekako škode ruskoj ekonomiji, što posredno, a što neposredno, te im ukupno "skida" 2 do 3 posto BDP-a godišnje. Drugo, ističe ovisnost ruske ekonomije o izvozu energenata, prilikom čega zlurado podsjeća na izjavu pokojnog američkog senatora Johna McCaina, a koji je Rusiju svojedobno nazvao "benzinskom pumpom koja se pretvara da je država".

Kako piše Åslund, jedini produktivan sektor ruske ekonomije je onaj vojni (u najširem smislu), dok je doprinos svih ostalih zanemariv. Treće, on ruske brojke o inflaciji od 9,1 posto (za august) smatra nerealno niskima i tvrdi da se u stvarnosti radi o puno ozbiljnijem rastu cijena.

Iako ruski javni dug nije visok, Åslund piše da Rusija od početka rata ima vrlo malo opcija za posuđivanje novca i živi od poreza i rezervi. A u potonje su već dobrano zagrabili pa je nacionalni fond u tri godine s 183 milijarde dolara pao na 55 milijardi, dok je nekih 300 milijardi i dalje zamrznuto u zapadnim državama, najvećim dijelom u belgijskom Euroclearu.

Aslund smatra da bi preostale rezerve Kremlj mogao "spaliti" do kraja iduće godine. Konačno, švedski ekonomist ističe kako je Putinova kleptokratija tehnološki unazadila zemlju, a od početka rata veliki broj mladih, obrazovanih i talentiranih ljudi napustio je državu.