Kolesterol je prisutan u mnogim namirnicama, poput mesa, morskih plodova, peradi, jaja i mliječnih proizvoda.

Međutim, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju ograničavanje unosa hrane bogate kolesterolom kako bi se spriječili zdravstveni problemi, uključujući srčani i moždani udar.

Visoki kolesterol može biti posljedica prehrambenih navika, načina života, genetike, određenih medicinskih stanja i nekih lijekova. CDC procjenjuje da oko 25 miliona odraslih osoba u SAD-u ima visok kolesterol, što znači da je viši od 240 mg/dL.

Kolesterol i njegova uloga u organizmu

Postoje dvije vrste kolesterola s različitim zdravstvenim učincima:

• lipoprotein-kolesterol visoke gustoće (HDL-C) – poznat kao “dobar” kolesterol; HDL-C pomaže u apsorpciji kolesterola iz krvi i šalje ga u jetru na izlučivanje iz tijela
• lipoprotein niske gustoće (LDL-C) – poznat kao “loš” kolesterol; LDL-C čini većinu kolesterola u tijelu, a visoke razine mogu dovesti do nakupljanja u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Nova istraživanja sugeriraju da ne samo visok kolesterol, već i promjenjive razine kolesterola mogu utjecati na zdravlje.

Studija predstavljena na Znanstvenim sjednicama Američke udruge za srce 2024., koja još čeka recenziju, pokazala je da promjene u razinama kolesterola tokom vremena mogu povećati rizik od demencije i kognitivnog pada, osobito kod starijih odraslih osoba.

Dr. Emer MacSweeney, konzultant neuroradiolog, za Medical News Today je objasnio da fluktuacije u LDL kolesterolu mogu destabilizirati aterosklerotske plakove, što može uzrokovati njihovo pucanje i ograničiti protok krvi, čime se šteti funkciji mozga.

Fluktuacije kolesterola i njihov utjecaj na demenciju

Studija je pratila 9.846 sudionika, sve u 70-ima, kao dio ASPREE projekta koji je istraživao učinke male doze aspirina na starije odrasle osobe. Niko od sudionika nije imao demenciju na početku, a 32 % njih uzimalo je lijekove za snižavanje kolesterola.

Sudionici su tokom tri godine podvrgnuti godišnjim testovima kolesterola, a sljedećih šest godina pratio se njihov kognitivni pad i razvoj demencije.

Istraživači su podijelili sudionike u četiri skupine prema tome koliko su im razine kolesterola fluktuirale. Oni s najvećim fluktuacijama kolesterola imali su značajno veći rizik od razvoja demencije i kognitivnog pada.

Konkretno, oni s najvećim fluktuacijama ukupnog kolesterola imali su 60 % veći rizik od demencije i 23 % veći rizik od kognitivnog pada, dok su oni s najvećim fluktuacijama LDL-C imali 48 % veći rizik od demencije i 27 % veći rizik od kognitivnog opadanja.

Studija sugerira da fluktuacije u kolesterolu, osobito LDL-C, mogu doprinijeti kognitivnim oštećenjima zbog njihovog učinka na protok krvi i upalu u mozgu. Istraživači pozivaju na daljnja istraživanja kako bi bolje razumjeli kako varijabilnost kolesterola može služiti kao rana naznaka ili biomarker rizika za demenciju.

Međutim, neki stručnjaci, poput dr. Clifforda Segila, oprezno pristupaju korištenju varijabilnosti kolesterola kao alata za predviđanje rizika od demencije te napominju da su razine kolesterola češće korištene za procjenu rizika od srčanih i moždanih udara, a ne od demencije.

Autori studije predlažu da praćenje varijabilnosti kolesterola može biti novi način za identificiranje onih s većim rizikom od demencije i kognitivnog pada, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi i istražile njihove potencijalne kliničke primjene.