Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta BiH ovog mjeseca usvojio zakon o Južnoj intekonekciji, BiH je prišla korak bliže ostvarenju cilja – da dobije plin iz više izvora.

Trenutno koristimo samo ruski plin. No, izgradnjom ovog plinovoda dobit ćemo, preko Hrvatske, plin koji stiže iz raznih krajeva svijeta, piše BiznisInfo.ba.

Južna interkonekcija povezat će se na Jadransko-jonski plinovod kojim bi se iz Azerbejdžana, preko Turske i Grčke, dopremao plin za balkanske države.

No, ono što je jednako važno jeste da će se ujedno povezati sa LNG terminalom na hrvatskom ostrvu Krk. Na ovaj terminal, koji je već u funkciji, stiže plin iz raznih krajeva svijeta, između ostalog i iz SAD-a.

Kako stiže američki plin

Naime, NLG ili ukapljeni plin se transportuje na način da se zemni plin hladi na veoma niskim temperaturama od -162 °C pri čemu prelazi u tečno stanje.

Potom se posebnim brodovima – hladnjačama trasportuje do prijemnog terminala. Tu se skladišti i ponovo vraća u prvobitno stanje, te može se dalje trasportovati plinovodima.

Ovo se radi jer se prilikom ukapljenja njegov volumen drastično smanjuje na samo 1/600 volumena prirodnog plina. Smanjenje volumena čini ga mnogo ekonomičnijim za prevoz.

Ukapljeni zemni plin se koristi radi transporta na veće udaljenosti, najčešće preko okeana i mora, gdje nije praktično graditi plinovode.

O Južnoj interkonekciji

Južna interkonekcija plinskih transportnih sistema naziv je za plinovod na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica, s odvojkom za Mostar. Osim toga, planirani su i kraci plinodova za druge gradove u srednjoj Bosni.

Transportni pravci

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje -Zagvozd ukupne dužine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne dužine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 kilometara. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd m3 godišnje.

Šta je sljedeći korak
Inače, da bi zakon o Južnoj interkonekciji stupio na snagu, mora da odobriti i Dom naroda FBiH. Osim toga, mora se potpisati međunarodni sporazum s Hrvatskom, a to mora proći i Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH. Ovo bio moglo biti problematično jer neće moći proći bez HDZ-a, koji je protiv predloženog rješenja.

HDZ, naime, traži da se osnuje novo preduzeće za upravljanje ovim projektom, čime bi se stvorio paritet prema BH Gasu, kao što postoji između dva telekoma ili dvije elektroprivrede u FBiH.

S druge strane, stranke iz Sarajeva, uz podršku Ambasade SAD-a, nude “reorganizaciju” BH Gasa i otvaranje terenskih ureda, i trenutno se krenulo u taj proces. Ostaje da se vidi hoće li se uspjeti postići dogovor.