Milka Planinc bila je jedna od najutjecajnijih političarki Jugoslavije, poznata po svojoj čvrstini i nepokolebljivosti, zbog čega su je mnogi nazivaju ‘čeličnom lady’, uspoređujući je s Margaret Thatcher. Bila je prva žena na čelu jedne socijalističke vlade, u funkciji premijerke socijalističke Jugoslavije, čime je ušla u povijest kao pionirka u političkom svijetu.

Za razliku od današnjih političarki koje se ističu svojim modernim stilom, Milka Planinc odlikovala se jednostavnom, gotovo uniformnom garderobom. U svom je političkom angažmanu često nosila bezlične štofane sakoe, koji su odražavali duh tadašnje socijalističke epohe, spajajući je s ostalim članovima političkog establišmenta, u gotovo sivom i monotonim okruženju.

Rođena u Drnišu 21. novembra 1924. godine, Milka je u mladosti pokazala izuzetnu hrabrost i predanost svojoj domovini. S 19 godina pridružila se Narodno-oslobodilačkoj borbi, a već tri godine kasnije postala je članica Komunističke partije Jugoslavije. Tijekom rata stekla je blizak odnos s Josipom Brozom Titom, a završetak rata dočekala je kao poručnica.

Živjela skromno u malom stanu

Milka je kasnije, u svojim posljednjim godinama, pripremala memoare, no tada je već bila u kolicima. Iako je politički život bio ispunjen izazovima i visokom pozicijom, privatno je živjela skromno, u malom stanu koji je bio samo malo veći od običnog radničkog stana. Preminula je 2010. godine u 86. godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u povijesti jugoslavenske politike.

Milka je potekla iz porodice s različitim nacionalnim korijenima. Njezina majka, rođena Malada, bila je Srpkinja, koja je udajom prešla u katoličku vjeru, dok je otac bio Hrvat i politički opredijeljen radićevac, “prvi sin Dalmatinske zagore”. Milka je u svojoj autobiografiji istaknula da su, unatoč ratnim godinama i političkim podjelama, njezin otac i susjedi Srbi održavali dobre odnose, zajedno se boreći protiv četnika. Osim toga, nikada joj nije bilo traženo da se odrekne svoje hrvatske nacionalnosti.

“Moja mama bila je pravoslavka, Srpkinja, ali je udajom prešla u katoličku vjeru. Nažalost, rano je umrla, imala sam samo deset godina. Otac je bio Hrvat i politički opredijeljen radićevac. Iako se radilo o političkim podjelama, u ratnim je godinama ostao u dobrim odnosima sa Srbima, svojim susjedima, te su zajedno stajali protiv četničke prijetnje”, zapisala je Milka u svojoj autobiografiji, naglašavajući kako nikada nije bila prisiljena odreći se svog identiteta.

Tragičan završetak

“Čak ni onda kada sam, strašnog li grijeha, po mišljenju onih koji broje krvna zrnca, udala za Zvonka Planinca, Slovenca po ocu”, dodala je ‘čelična lady’ Titove Jugoslavije.

Privatni život Milke Planinc bio je ispunjen osobnim tragedijama. Njezin sin, Zvonko Planinc, oduzeo si je život 1994. godine, samo godinu dana nakon smrti svog oca, Zvonka Planinca. Smrt sina bila je udarac iz kojeg se Milka nikada nije potpuno oporavila, povukla se iz javnog života, a njezino zdravstveno stanje naglo se pogoršalo. Bolovala je od dijabetesa, srčanih problema, a kasnije joj je dijagnosticiran i rak. Njezinu brigu do smrti preuzela je njezina kći Vesna, koja je bila uz nju tijekom tih teških godina.

Slovenski mediji su tada izvještavali kako je Milka, unatoč političkoj moći koju je uživala, cijeli život živjela skromno, predano obitelji i uvijek s velikim poštovanjem prema svojim korijenima i vrijednostima koje je nosila iz djetinjstva.

(Dnevno.hr)