S obzirom na unutarnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj, Varšava želi pokazati liderstvo. Glavne teme njezinog predsjedanja Vijećem EU-a bit će sigurnosna i obrambena sposobnost.

Poljska će 1. januara 2025. od Mađarske na šest mjeseci preuzeti predsjedavanje Vijećem Europske unije (EU).

Mađarski premijer Viktor Orban je njegovao agresivni kurs prema Bruxellesu i otuđio se od partnera samovoljnom „mirovnom misijom“ i neplaniranim posjetama Moskvi, Kijevu i Pekingu.

“Poljsko predsjedavanje Vijećem bit će kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci”, predviđa stručnjak za istočnu Europu Kai-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku (SVP) u intervjuu za DW.

To se prije svega odnosi na sigurnosnu politiku i odnose s Ukrajinom i Rusijom.

“Niko me ne može prevariti”

Poljski premijer Donald Tusk iskusni je europski političar.

Kao predsjednik Europskog vijeća, između 2014. i 2019., a kasnije je vodio Europsku pučku stranku (EPP).

“Niko me u EU-u ne može nadmudriti”, rekao je borbeno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u decembru 2023. godine.

Prije toga pobijedio je na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina njihove vladavine.

Predsjedanje Vijećem sada Tusku pruža izvrsnu priliku da svoje najave provede u djelo i pokaže da Poljska, nakon 20 godina članstva u EU-u, više nije šegrt, nego može biti i uzor “starim” državama članicama.

Poljska ima snažne argumente u sigurnosnoj politici

Stalni motiv Tuskove retorike posljednjih mjeseci bio je zahtjev da sigurnosna politika Poljske i drugih zemalja istočnog krila NATO-a postane politika cijelog EU-a.

“Moramo održavati odnose sa SAD-om, ali Europa mora postati samostalna, stati na vlastite noge. Vrijeme je da završimo eru straha i nesigurnosti prema Rusiji”, izjavio je uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim zemljama krajem novembra.

Što se tiče potrošnje na odbranu, Poljska prednjači.

Trenutno izdvaja 4,2 posto svog BDP-a na odbranu, a do 2025. povećat će te izdatke na 4,7 posto – snažan argument ne samo prema drugim državama članicama EU-a, nego i u predstojećim razgovorima s budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, koji zahtijeva veću posvećenost europskih partnera.

Nema mira bez učešća Ukrajine

Tusk je odlučan spriječiti moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini između SAD-a i Rusije bez učešća Ukrajinaca.

Također, želi da EU učestvuje u takvim pregovorima.

“Ukrajina mora biti prisutna na svim pregovorima; svaki prijedlog moraju prihvatiti i naši prijatelji u Kijevu”, izjavio je Tusk nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 12. decembra 2024. u Varšavi.

Kako bi bila spremna za svaki scenarij, Poljska gradi odbrambenu liniju uzduž granice s Bjelorusijom pod nazivom “Istočni štit” i želi europsko sufinansiranje tog projekta.

Varšava također učestvuje u europskoj inicijativi za protuzračnu odbranu – “Europski nebeski štit”, prenosi N1.