Ekstremni vremenski događaji obilježili su 2024. godinu, a njihova razorna snaga u velikoj mjeri bila je podstaknuta klimatskim promjenama, stoji u izvještaju organizacija World Weather Attribution (WWA) i Climate Central, prenosi Mongabay.

Naučnici su analizirali toplotne talase, suše, požare, oluje i poplave i zaključili da je gotovo svaki istraženi ekstremni događaj bio "intenzivniji i češći zbog našeg stalnog sagorevanja fosilnih goriva".

Rekordne vremenske nepogode nisu bile neočekivane, ali su veoma alarmantne, izjavio je Ben Clarke, koautor izvještaja i istraživač sa Centra za ekološku politiku Imperial College u Londonu.

Godina obaranja temperaturnih rekorda

Godina 2024. upisana je u istoriju kao najtoplija do sada. Bila je to i prva godina u kojoj su prosječne globalne temperature premašile prag od 1,5 °C u odnosu na predindustrijski nivo. Iako bi trajno prekoračenje tog praga zahtijevalo višegodišnje održavanje tih vrijednosti, ovo je, prema autorima izvještaja, snažno upozorenje da se opasno približavamo kritičnoj tački.

Osim što su pojačale gotovo svaki toplotni talas, klimatske promjene su tokom 2024. godine ljude izložile u prosjeku 41 dodatnom danu opasne vrućine.

Zagrijavanje okeana, uzrokovano klimatskim promjenama, dodatno je pojačalo snagu tropskih ciklona, uključujući tajfune i uragane. Uragan Helen, na primjer, postao je najsmrtonosniji u SAD od Katrine 2005. godine, odnoseći više od 230 života. Krajem godine, Filipini su pogodila dva razorna tajfuna, takođe pojačana klimatskim promenama, uticajući na milione ljudi.

Suše širom svijeta

Suše su u 2024. godini pogodile svaki kontinent, a klimatske promjene povećale su njihovu vjerovatnoću i intenzitet. Najistaknutija je bila suša u Amazonskom basenu, koja je trajala već drugu godinu zaredom.

"Suša u Amazoniji bila je izuzetna", istakao je Clarke. "Naša istraživanja pokazuju da su klimatske promjene učinile taj događaj 30 puta vjerovatnijim, što je ogroman skok za ovakvu prirodnu nepogodu."

Amazonska prašuma, poznata po svojoj ulozi skladištenja ogromnih količina ugljenika, mogla bi uslijed nastavka zagrijavanja doživeti masovno odumiranje drveća. To bi uzrokovalo oslobađanje ugljen-dioksida u atmosferu, dodatno ubrzavajući klimatske promjene.

Klimatski fenomeni

Prirodni klimatski fenomeni, poput El Ninja, imali su određeni uticaj na vremenske ekstreme, ali izvještaj naglašava da su klimatske promjene imale ključnu ulogu.

"Naša studija pokazuje da su niski nivo padavina u Amazoniji bili podjednako pod uticajem klimatskih promena i El Ninja", objašnjava Klark. "Ali klimatske promene bile su glavni uzrok trajne vrućine koja je isušivala tlo i biljke."

Autori izvještaja za 2025. godinu pozivaju na hitne akcije, uključujući unaprjeđenje sistema ranog upozoravanja i bolje izvještavanje o smrtnim slučajevima povezanim s toplotnim talasima. Takođe naglašavaju potrebu za brzim odustajanjem od fosilnih goriva.

"Izvještaj pokazuje koliko su klimatske promjene već postale opasne", upozorava Klark. "Više nisu daleka prijetnja, već aktuelna stvarnost koja otežava život ljudima na svim kontinentima."