Visoki predstavnik Christian Schmidt ističe da je "neintegrativno" obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske "jasan i direktan neuspjeh u provođenju konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika od 1. jula 2023.".

On ističe da nepridržavanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH naglasio je u svojoj odluci da “izbor 9. januara kao dana obilježavanja Dana Republike ne simbolizuje kolektivno, zajedničko sjećanje koje doprinosi jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti od posebnog značaja u multietničkom društvu zasnovanom na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva“.

“To čini da se nesrbi koji žive u RS osjećaju kao građani drugog reda“, rekao je visoki predstavnik.

Istakao je da je obaveza organa za provođenje zakona, Tužilaštva BiH i policije je da poduzmu odgovarajuće zakonski propisane korake, posebno u slučajevima koji uključuju javne zvaničnike ili državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji obilježavanja 9. januara.

“Vladavina prava je neophodan preduslov za stabilnu i prosperitetnu budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, ali to su i komunikacija, dijalog i kompromis. Ovo bi trebali biti vodeći principi u odlučivanju o Danu Republike Srpske, jer jedino tada bi to mogao biti praznik koji mogu prihvatiti i slaviti svi građani i koji može jačati veze među građanima RS-a, a ne ih dodatno dijeliti“, dodao je visoki predstavnik.