Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M)

Sjedinjene Američke Države su 10. januara objavile veliki paket sankcija, usmjerenih na više od 400 organizacija i pojedinaca uključenih u ruski energetski sektor. Konkretno, sankcije su uvedene najvećim ruskim kompanijama za proizvodnju nafte i gasa „Gazpromnjeft“ i „Surgutnjeftjegaz“, zajedno sa njihovim podružnicama. Pod sankcijama su se našla 184 tankera ruske flote u sjenci, kao i kompanije „Ingosstrah“ i „Alfastrahovanje“ koje osiguravaju tankere. Sankcije su uvedene i za 14 članova upravnog odbora korporacije „Rosatom“, koja je uključena u nezakonitu kontrolu nad NE Zaporožje. Ove sankcije će uzrokovati gubitke Rusiji od više milijardi dolara i značajno smanjiti sposobnost Kremlja da finansira svoj zločinački rat protiv Ukrajine.

Moskva je osjetila posljedice američkih sankcija koje su uvedene ruskom energetskom sektoru 10. januara samo dan kasnije. Sistem izvoza energenata iz Rusije se urušava: Kina i Indija su odbile da prihvate tankere ruske „flote u sjenci“, koja je pogođena sankcijama. Time je pobijen mit da je Moskva navodno ujedinila zemlje globalnog juga oko sebe u borbi sa Zapadom. Produbljuje se i ekonomska kriza u samoj Rusiji: „Gazprom“, koji je postao neprofitabilan 2023. godine, najavio je smanjenje skoro polovine osoblja centralnog biroa. Mit da je Rusija navodno neosjetljiva na sankcije proizvod je ruske propagande, koja pokriva ne samo vojni već i ekonomski blef Kremlja.

Ruska flota u „sjenci“ uključuje oko 600 plovila koja izvode ilegalne operacije sa sankcionisanom ruskom naftom. Oni prevoze oko četiri miliona barela dnevno i donose Rusiji desetine milijardi dolara godišnje. Sankcije pogađaju oko 160 tankera i ključnih tržišnih igrača, uključujući osiguravajuće kompanije, prema američkom Birou za kontrolu strane imovine (OFAC). Plovila ruske flote u sjenci koriste i rusku zastavu i potvrde o osiguranju, te koriste usluge trećih zemalja kako bi zakomplikovali identifikaciju i ograničili aktivnosti brodova koji prevoze sankcionisanu rusku robu.

Često plovila flote u sjenci, ulazeći u teritorijalne vode i slobodne ekonomske zone različitih zemalja, isključuju svoje sisteme identifikacije, što predstavlja teško kršenje međunarodnog pomorskog prava i može stvoriti vanredne situacije. Nedavni incident namjernog oštećenja telekomunikacionog kabla u Baltičkom moru, u koji je umiješan ruski tanker „Eagle S“, koji je takođe imao špijunsku opremu na brodu, postao je direktan dokaz da se ruska flota u sjenci koristi za vođenje hibridnog rata protiv Zapada.

Ruska flota u sjenci, koja plovi pod zastavama mnogih zemalja širom svijeta, često predstavlja prijetnju životnoj sredini. Brodovi flote u sjenci su u lošem tehničkom stanju, što bi u slučaju nužde moglo uzrokovati izlivanje nafte i naftnih derivata u more, kao što se dogodilo u Kerčkom moreuzu u decembru 2024. godine. S obzirom na loše osiguranje koje ima veliki broj ovakvih plovila, finansijske troškove otklanjanja posljedica ovakvih situacija snosiće obalna država u kojoj se incident dogodio, a ne sama Rusija.

Određene međunarodne luke počele su da djeluju i prije američkih sankcija. Konkretno, kineska lučka grupa „Shandong“ zabranila je tankerima pod američkim sankcijama ulazak u svoje luke u provinciji Šandong. U kineskim lukama zabranjeno je pristajanje, iskrcavanje ili pružanje usluga otpreme plovilima na listi Biroa za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD. Operater kontroliše glavne luke na istočnoj obali Kine, uključujući Qingdao, Zhizhao i Yantai, koji su glavni terminali za uvoz sankcionisane nafte.

Indija je objavila svoju namjeru da zabrani istovar sankcionisanih tankera koji prevoze rusku naftu. Međutim, snabdjevanje naftom neće predstavljati problem za Indiju. OPEC ima tri miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta, osim toga, zemlje koje nisu članice OPEC-a, poput SAD-a, Kanade, Brazila, Gvajane, mogu da prodaju dodatnu naftu. Jedina stvar je da bi indijske rafinerije mogle izgubiti popuste na rusku naftu koje su uživale ako zalihe postanu oskudne.