Ni tri i po mjeseca nakon održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, Banjaluka nije uspjela konstituisati gradsku skupštinu. Iako su rezultati izbora za ovaj najveći grad Republike Srpske potvrđeni još 5. novembra, zakonski rok za formiranje lokalnog parlamenta, koji ističe 5. februara, sve je bliže, a naznaka za rješavanje problema nema.

Blokada u radu lokalnih institucija rezultat je komplikovanih odnosa između gradonačelnika i skupštinske većine, što je već tokom prethodnog mandata usporavalo funkcionisanje grada, a sada ga potpuno paraliziralo. Grad trenutno posluje na osnovu privremenog finansiranja, jer lokalna skupština nije konstituisana. "SNSD neće, mi ne možemo," izjavio je Dragan Milanović, bivši šef Kluba odbornika PDP-a, koji je sada prijedlog gradonačelnika za predsjednika banjalučkog parlamenta. On je dodao kako razumije politički stav SNSD-a, ali smatra da je ovakvo ponašanje neodgovorno prema građanima.

S druge strane, Ljubo Ninković, koji i dalje obavlja funkciju predsjednika skupštine iako mu je mandat istekao, odgovornost pripisuje PDP-u i gradonačelniku Drašku Stanivukoviću. "Odmah nakon izbora izjavili su da će formirati većinu bez nas, a sada kažu da ne mogu," rekao je Ninković, optužujući političke protivnike za pokušaj izbjegavanja odgovornosti.

Dok političke igre traju, građani osjećaju posljedice. Mladi su uglavnom indiferentni i odbijaju komentarisati, dok stariji izražavaju ogorčenje. Jedan od njih je rekao: "Sramota. Ja više nikad neću izaći na izbore. O narodu niko ne misli. To su preklapanja političara zbog njihovih interesa. Mi ispaštamo."

Politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da je situacija u Banjaluci posljedica entitetskih kalkulacija i uskostranačkih interesa, koji se reflektuju na lokalni nivo. "Mnogo je nepoznanica, a biće riješene kad neko iz vrha to odluči. Nažalost, ovo nije prvi put da svjedočimo takvom scenariju," rekao je Bubonjić.

U slučaju da do 5. februara ne bude formirana skupštinska većina, odluka o sudbini Banjaluke mogla bi preći u ruke Vlade Republike Srpske, a zatim i Narodne skupštine RS, koja može raspustiti gradski parlament i raspisati vanredne izbore, ali isključivo za odbornike. Međutim, saglasnost postoji samo oko toga da novi izbori ne bi donijeli značajnije promjene, osim dodatnih troškova.