Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je planove za izgradnju gasovoda prema Iranu koji bi u budućnosti mogao transportovati do 55 milijardi kubnih metara (bcm) plina godišnje u ovu zapadnoazijsku zemlju. Ovo predstavlja značajan korak u energetskoj saradnji između Rusije i Irana, posebno u kontekstu globalnih energetskih izazova i sankcija.

Iran posjeduje druge najveće rezerve prirodnog gasa na svijetu, odmah nakon Rusije. Međutim, razvoj izvoza gasa u Iranu značajno je usporen zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država, koje su ograničile pristup naprednim tehnologijama.

Još u julu 2022. godine, Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC) i ruski energetski gigant Gazprom potpisali su memorandum o razumijevanju vrijedan približno 40 milijardi dolara. Prema tom sporazumu, Gazprom je preuzeo obavezu da pomogne NIOC-u u razvoju gasnih polja Kish i North Pars, kao i šest naftnih polja. Osim toga, Gazprom je planirao učestvovati u realizaciji projekata za tečni prirodni gas (LNG) i izgradnji gasovoda za izvoz gasa.

U junu 2024. godine, Gazprom je potpisao dodatni memorandum o razumijevanju s Nacionalnom iranskom gasnom kompanijom (NIGC) o isporuci ruskog gasovoda Iranu.

Ambiciozni planovi za novi gasovod

Putinov najavljeni cilj od 55 bcm godišnje približno odgovara kapacitetu oštećenog gasovoda Sjeverni tok 1, koji je ranije izvozio plin iz Rusije u Njemačku. Prema ruskom ministru energetike Sergeju Tsivilevu, početne isporuke gasa Iranu mogle bi iznositi oko 2 bcm godišnje, dok bi ruta mogla prolaziti kroz Azerbejdžan.

Dodatni planovi uključuju mogućnost povezivanja ovog gasovoda s projektom gasovoda Iran-Pakistan, u kojem Rusija već duže vrijeme planira učestvovati. Međutim, ovaj projekt je naišao na prepreke zbog sankcija protiv Teherana i političkih sukoba.

Indija, koja je prvobitno bila dio ovog projekta, povukla se 2009. godine pod pritiskom Washingtona. Politički odnosi između Indije i Pakistana također su zakomplikovali realizaciju ovih planova.

Ova najava dolazi u trenutku kada Rusija i Iran, obje pod sankcijama Zapada, intenziviraju saradnju u energetskom sektoru, što bi moglo imati dugoročne posljedice za globalno tržište energije, prenosi Reuters.