Američki predsjednik Donald Trump odmahnuo je rukom na zabrinutost Ukrajine što nije sudjelovala u američko-ruskim razgovorima u Saudijskoj Arabiji o okončanju rata u Ukrajini i rekao da se ne protivi tome da Europljani ako to žele pošalju mirovne snage u tu zemlju.

Europski čelnici razgovarali su o slanju mirovnjaka kao sigurnosne garancije u slučaju postizanja mirovnog porazuma.

"Bilo bi dobro ondje imati vojnike, ne bih se tome protivio", izjavio je Trump novinarima u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Beachu.

To je prva Trumpova izjava nakon što su američko i rusko izaslanstvo ranije u utorak u Rijadu pokrenuli dijalog o Ukrajini.

"Rusija želi nešto učiniti", rekao je američki predsjednik i istaknuo da je Ukrajina mogla postići sporazum prije puno godina.

Odbacio je zabrinutost Ukrajinaca što su bili isključeni iz sastanka, dodavši da su trebali početi razgovore puno prije.

"Danas sam čuo ‘oh, nismo pozvani‘. Pa, bili ste tu tri godine, trebali ste to završiti...nikad to niste trebali ni početi. Trebali ste postići sporazum", rekao je Trump. Američki predsjednik ponovio je i da bi prije bilo kakvog mirovnog sporazuma Ukrajina trebala održati nove izbore.

Također je optužio bivšeg predsjednika Joea Bidena zbog politike prema Ukrajini. "Mislim da mogu okončati ovaj rat", istaknuo je Trump.

Trumpovi komentari uslijedili su nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da njegova zemlja neće prihvatiti mirovne snage iz zemalja NATO-a u Ukrajini prema bilo kakvom mirovnom sporazumu, nakon razgovora s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom u Saudijskoj Arabiji.

Rusija i SAD složili su se imenovati timove koji će započeti pregovore o okončanju rata.

U razgovoru s novinarima u Mar-a-Lagu, kako piše BBC, Trump je rekao da je nakon sastanka američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji "puno samouvjereniji".

"Razgovori su bili vrlo dobri. Rusija želi nešto učiniti. Žele zaustaviti barbarstvo."

Sastanak u Rijadu bio je prvi put od ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu da su se ruska i američka izaslanstva susrela licem u lice.

Ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov, ustvrdio je i da će SAD i Rusija imenovati ambasadore u svojim zemljama što je prije moguće te stvoriti uvjete za "ponovnu potpunu obnovu suradnje".

"Bio je to vrlo koristan razgovor. Slušali smo se i čuli", izjavio je Lavrov.

Lavrov je ponovio i prethodno stajalište Rusije da bi bilo kakvo širenje NATO-a - i pridruživanje Ukrajine NATO-u - bila "izravna prijetnja" Rusiji.

Marco Rubio je u međuvremenu rekao da je "uvjeren" da je Rusija "spremna započeti uključivanje u ozbiljan proces" za okončanje sukoba.

"Moraju postojati ustupci svih strana. Nećemo unaprijed određivati ​​koji su to. Danas je prvi korak dugog i teškog, ali važnog puta", dodao je.

U međuvremenu, europski čelnici održali su u ponedjeljak na brzinu dogovoren sastanak u Parizu kako bi razgovarali o svom odgovoru na očito približavanje Rusije i SAD-a pod predsjednikom Trumpom - ali nisu postigli jedinstveno stajalište.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Sir Keir Starmer rekao je da bi bilo kakav dogovor s Ukrajinom zahtijevao "zaštitni mehanizam od strane SAD-a" koji bi imao moć odvratiti Rusiju od ponovnog napada Ukrajinu. Rekao je i da će razmotriti raspoređivanje trupa Ujedinjenog Kraljevstva u Ukrajini.

No, s druge strane, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je rasprava o slanju trupa u Ukrajinu "potpuno preuranjena".

Poljski premijer Donald Tusk također je rekao da ne namjerava slati vojsku u Ukrajinu.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni - jedina europska čelnica koja je prisustvovala Trumpovoj inauguraciji - ustvrdila je da bi raspoređivanje europskih trupa bio "najsloženiji i najmanje učinkovit" način osiguranja mira u Ukrajini.