Kina želi masivno investirati u vojsku.

Budžet bi se za tu svrhu trebao znatno povećati. Tokom godišnje sjednice Narodnog kongresa u Pekingu vlada je predstavila prijedlog budžeta koji predviđa povećanje izdataka za 7.2 posto na oko 1.78 biliona juana (oko 231 milijarde eura). Već prošle godine je vojni budžet Kine porastao u istom obimu.

Kina je, nakon Sjedinjenih Američkih Država, zemlja s drugim najvećim obrambenim proračunom na svijetu. Predsjednik Xi Jinping od stupanja na dužnost 2013. godine gura sveobuhvatnu modernizaciju kineske vojske.

Do 2049. godine bi to trebala postati "vojska na svjetskoj razini". Istovremeno Peking ističe da nema agresivne namjere, već da samo investira u zaštitu vlastitog suvereniteta, piše Deutsche Welle.

Povećanja vjerovatno i s pogledom na Tajvan

Povećanje vojnog proračuna dolazi u kontekstu brojnih konflikata i napetosti, posebice oko Tajvana. "Ujedinjenje Kine ćemo odlučno provoditi", poručio je kineski premijer Li Qiang u svom godišnjem radnom izvješću upućenom parlamentu. Narodna Republika obranit će se od vanjskog uplitanja, dodao je on.

Tajvan, na čijem je čelu demokratska vlada, Kina smatra otpadničkom provincijom te opetovano ne isključuje uporabu sile kako bi ponovno uspostavila vlast nad tim otokom s oko 23 miliona stanovnika. Nedavno je Peking povećao vojni pritisak na Tajvan sveobuhvatnim mornaričkim manevrima.

I kineski borbeni zrakoplovi su opetovano upadali u tajvanski zračni prostor. Osim toga, Kina polaže dalekosežne teritorijalne pretenzije u Južnokineskom moru, protiv čega se zemlje poput Filipina redovito bune.

Na tom području uvijek iznova dolazi do nesuglasica s brodovima vojske i obalne straže. Teritorijalne nesuglasice postoje i s Japanom na istoku, kao i s Indijom oko regije Himalaja.

Težnja ekonomskom rastu od pet posto

I po pitanju ekonomije Kina želi povećati učinak i važnost. Za tekuću godinu ta zemlja planira gospodarski rast od pet posto. Osim toga, Peking tokom 2025. namjerava stvoriti dvanaest milijuna dodatnih radnih mjesta u svojim gradovima, kao i održati stopu inflacije na dva posto, kako se to navodi u jednom službenom dokumentu, u koji uvid ima novinska agencija AFP. 

Kina se kao druga najveća ekonomska sila na svijetu od početka pandemije koronavirusa bori s gospodarskim turbulencijama. Negativno se na gospodarstvo odražavaju, između ostalog, slaba domaća potražnja i ustrajna dužnička kriza u golemom sektoru nekretnina u toj zemlji.

Masivna opterećenja se očekuju i zbog dodatnih carina na kineske uvoze koje je nametnuo predsjednik SAD-a Donald Trump. Na sam dan otvorenja sjednice Narodnog kongresa na snagu su stupile američke carine od 20 posto. Kina je kao reakciju već najavila protucarine na agrarne proizvode iz SAD-a.

Donošenje strogo kontroliranih zakona

Godišnji Narodni kongres, čije je zasjedanje počelo ove srijede (5.3.), predstavlja važno političko tijelo te zemlje koje okuplja tisuće izaslanika. Na njemu se strogo kontrolirano glasuje o zakonima koje je Komunistička partija već odobrila, većih promjena tu nema. Te sjednice međutim daju rijedak uvid u prioritete najvišeg vodstva Narodne Republike Kine.