Naučnici su razvili brzi sistem sekvenciranja DNK kako bi zaustavili porast superbakterija bržim i tačnijim identificiranjem bakterijskih infekcija.

Trenutno, bolničkim laboratorijima može trebati čak sedam dana da specificiraju bakterijske infekcije, dok za neke infekcije konačna dijagnoza može potrajati osam sedmica.

U međuvremenu, ljekari će možda morati pacijentima davati antibiotike širokog spektra, koji nose rizike od nuspojava i komplikacija, mogu biti neuspješni i produžiti bolest, i mogu dovesti do otpornosti na antibiotike i širenja superbakterija po odjelima.

Sada su naučnici razvili rješenje. Prvo u Ujedinjenom Kraljevstvu, Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) i Barts Health NHS Trust iz Londona osmislili su program sekvenciranja DNK za mnogo brže i tačnije dijagnosticiranje bakterijskih infekcija.

Barts Health London

UMJESTO DUGOG ČEKANJA

Sekvenciranje DNK uključuje čitanje genetskog koda bakterija. Omogućuje naučinicima da identificiraju specifičnu vrstu bakterija i antibiotike na koje bi mogla biti otporna, pomažući ljekarima da pacijentu pruže najučinkovitiji tretman, umjesto antibiotika širokog spektra.

"Pionirski sistem, uspješno isproban u 2000 NHS pacijenata, već pomaže liječnicima da ranije ponude bolje ciljane tretmane. To znači mnogo brži oporavak, manje komplikacija kao što je sepsa i manji rizik da drugi pokupe infekciju i da se superbakterije pojave na odjelima", piše Andrew Gregory urednik Redakcije za zdravstvo u britanskom The Guardianu.

Nova metoda može pouzdano otkriti koje bakterije uzrokuju infekciju i koji će antibiotici najbolje djelovati u liječenju. Pristup daje rezultate unutar 48 sati, znatno brže od tradicionalnih metoda. Stručnjaci kažu da otkriće utire put brzom sekvencioniranju DNK da postane rutinski dio bolničke dijagnostike u NHS-u, donoseći brže i tačnije testiranje pacijentima na nacionalnoj razini.

Dr. Chrysi Sergaki, voditeljica mikrobioma u MHRA, rekla je da je brzo sekvenciranje DNK ključno u borbi protiv superbakterija: “Pilot je pokazao da ova nova tehnologija već čini stvarnu razliku u životima pacijenata.“

"Kad neko dođe u bolnicu s ozbiljnom infekcijom, svaki sat je bitan", podsjeća Gregory.

"Umjesto da čekaju danima ili čak sedmicama da tačno identificiraju šta uzrokuje njihovu infekciju, bolnice sada mogu dobiti odgovore u roku od 48 sati. To znači da ljekari mogu ranije započeti s pravim liječenjem, pomažući pacijentima da se brže oporave i vrate kući svojim obiteljima", čitamo u The Guardianu.

Ian Butler, vodeći klinički naučnik u medicinskoj mikrobiologiji u Bartsu, rekao je da se tradicionalna dijagnostika oslanja na uzgoj bakterija u laboratoriji iz uzoraka pacijenata. To može potrajati sedmicu ili duže i “nedostaje osjetljivost”, osobito kod pacijenata koji već uzimaju antibiotike širokog spektra za ozbiljne infekcije, kao što su sepsa ili meningitis. "Budući da upotreba antibiotika širokog spektra može smanjiti prinos bakterija kod pacijenata, te kulture često daju negativne rezultate, što znači da bakterije ne uspijevaju rasti u laboratoriju. To otežava dobivanje konačne dijagnoze, ostavljajući pacijente na produljenoj antibiotskoj terapiji širokog spektra, što ne samo da odgađa učinkovito liječenje, već također povećava rizik od rezistencije na antibiotike", objašnjava Butler.

GLOBALNE PRIJETNJE ZDRAVLJU

"Nasuprot tome, brzo sekvenciranje DNK može uočiti specifičnu infekciju u kliničkim uzorcima čak i kada su bakterije oštećene ili su njihove razine značajno smanjene zbog prethodnog liječenja antibioticim", rekao je i ovo Butler:

"Brzom i tačnom identifikacijom bakterija, osobito kod pacijenata koji su prethodno liječeni antibioticima, možemo prije primijeniti ispravne ciljane antibiotike. To osigurava mnogo brži oporavak uz smanjenje rizika od nuspojava i komplikacija povezanih s antibioticima širokog spektra. „Jer nisu svi antibiotici učinkoviti protiv svih bakterija i specifične bakterije su osjetljivije na određene antibiotike od drugih. Ako se koristi pogrešan antibiotik, liječenje može biti neuspješno, što dovodi do produljene bolesti i većih rizika za pacijenta. Zbog toga je bitno utvrditi točan uzrok infekcije kako bi se pružio najsigurniji i najučinkovitiji tretman", objavio je The Guardian.

Svjetska zdravstvena organizacija opisala je superbakterije kao “one među najvećim globalnim prijetnjama javnom zdravlju i razvoju”. Prošli mjesec, u izvještaju Državnog ureda za reviziju upozoreno je da su one uzrok za više od 35.000 smrtnih slučajeva godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu i da je vlada i dalje daleko od postizanja svog cilja da ih kontrolira.

Butler je rekao da bi smanjenje upotrebe antibiotika širokog spektra brzim sekvenciranjem DNK moglo pomoći u preokretu rata protiv superbakterija: „Produljena uporaba antibiotika širokog spektra't utječe samo na pojedinog pacijenta - može promicati bakterijske mutacije, što dovodi do otpornosti na antibiotike i pojave superbakterija”, prenosi Gregory.

"Ove superbakterije mogu uzrokovati smrtonosne infekcije, kao što je sepsa koju je teško liječiti, a kada se jednom uspostave, mogu se proširiti unutar bolnica. Ovo stavlja druge pacijente - posebno one koji su već ozbiljno bolesni - u još veći rizik.

Brzim određivanjem infekcija i pružanjem preciznog liječenja, ovaj novi pristup ne samo da poboljšava ishode pacijenata, već također pomaže u sprječavanju superbakterija otpornih na antibiotike da zavladaju u bolnicama, zaštita budućih pacijenata i šire javnosti”, završava svoj tekst Andrew Gregory. 

(Priredio: Dino Bajramović)