Na Wall Streetu su prošle sedmice cijene dionica oštro pale zbog nesigurnosti po pitanju trgovinske politike Washingtona, dok su europske burze porasle nakon što je Europska središnja banka dodatno smanjila kamate.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 2,4 posto, na 42.801 bod, dok je S&P 500 potonuo 3,1 posto, na 5.770 bodova, a Nasdaq indeks 3,45 posto, na 18.196 bodova, prenosi Hina.

Oštar pad indeksa drugu sedmicu zaredom posljedica je nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

U utorak je Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih 10 posto, na ukupno 20 posto.

Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.

Samo dan kasnije Trump je odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.

Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.

"Konfuzija je, nažalost, sve veća. Stiže puno konfliktnih informacija: uvode se carine, odgađaju se carine, neke carine se primjenjuju, pa se nešto izuzima... Nesigurnost stvorena naglim promjenama političkih poruka može naštetiti investicijama i cijelom gospodarstvu. Osim toga, visoke carine mogle bi podići inflaciju", objašnjava Mark Malek, direktor u tvrtki SiebertNXT.

A zbog visoke inflacije američka centralna banka mogla bi zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama duže nego što se očekivalo.

Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti smanjivati kamate jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva, no predsjednik Feda Jerome Powell poručio je u petak da centralna banka ne treba žuriti s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trumpove politike utječu na gospodarstvo i inflaciju.

Najviše je prošle sedmice pao Nasdaq indeks jer su dionice niza velikih tehnoloških kompanija i dalje pod pritiskom. Zbog toga je polovicom sedmice zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute polovicom decembra.

Tehnološki sektor pod pritiskom je od polovice januara, kada je veliki uspjeh jeftinog AI modela kineske startup kompanije DeepSeek uzdrmao tezu da SAD predvodi u razvoju umjetne inteligencije i otvorio pitanje koliko su zapravo opravdane goleme investicije američkih kompanija u razvoj AI-a.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošle sedmice porasle, nakon što je Europska središnja banka smanjila kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone.

Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 1,5 posto, na 8.679 bodova, no frankfurtski DAX porastao je 2 posto, na 23.008 bodova, a pariški CAC 0,1 posto, na 8.120 bodova.

Najviše su skočile cijene dionica u Njemačkoj jer su stranke, koje će najvjerojatnije formirati vladu, dogovorile osnivanje fonda vrijednog 500 milijardi eura za izgradnju infrastrukture. Dogovorile su i popuštanje fiskalnih pravila kako bi se potaknuo rast gospodarstva i povećala ulaganja u odbranu.

Zahvaljujući tome, snažno su porasle cijene građevinskih kompanija i proizvođača oružja.