Iluzije o sigurnosti Europe su raspršene te Europska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju odbranu, poručila je danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Europskom parlamentu.

"Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene", rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Europskog vijeća do prošle sedmice, europskoj sigurnosnoj arhitekturi i podršci  Ukrajini.

"Vrijeme iluzija je prošlo"

Nakon završetka Hladnog rata Europa je troškove odbrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovice toga, napomenula je von der Leyen podsjetivši da je dio europskih političara vjerovao da se Rusija u može integrirati u europsku sigurnosnu i ekonomsku arhitekturu a drugi "nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike".

"Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Europa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas", poručila je čelnica Komisije.

Von der Leyen je navela kako je ulaganje u europsku odbranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno hitno popuniti "rupe u vojnoj opskrbi Ukrajine" i Ukrajini dati čvrsta sigurnosna jamstva.

"Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed"

No pitanje odbrane ne tiče se samo Ukrajine nego sigurnosti cijele Europe i cijelog našeg kontinenta, rekla je.

"Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Europa zajedno", dok je "raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan", upozorila je Von der Leyen.

Predstavljajući zaključke s prošlosedmičnog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, von der Leyen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za odbranu moraju povećati na  više od tri posto, prenosi Hina.

Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namijeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim budžetom za odbranu. Tako bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tokom sljedeće 4 godine.

Pored toga članice će moći koristiti i novi finansijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za odbranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protuzračne odbrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke obrane. Tim bi se zajmovima finansirale nabave od europskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavama, objasnila je.

Čelnica Komisije najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz odbranu, a toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament.