Rusija insistira na uvjetima za okončanje rata koji bi značili kraj demokratske Ukrajine i nastavila je s napadima na Kijev nakon Trumpovog poziva.

“Plan A je: Zaustaviti pucnjavu”, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio u nedjelju, ističući da je glavni cilj američke administracije osigurati brzo primirje prije nego što započne šire pregovore o trajnom okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, piše Politico.

No, očito to nije ono što ruski predsjednik Vladimir Putin ima na umu, što je pokazao odbijanjem da pristane na potpuni 30-dnevni prekid vatre tokom 90-minutnog telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u utorak. Ubrzo nakon razgovora, Rusija je pokrenula napad dronovima na Kijev i druge ukrajinske gradove.

Pružajući samo diplomatski minimum, ruski čelnik rekao je da će na 30 dana obustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – ustupak koji mu zapravo ide u korist jer će time zaštititi ruski energetski sistem od ukrajinskih protuudara. Ukrajina je, naime, nedavno dramatično povećala domet svojih moćnih krstarećih projektila Neptun s 200 na 1.000 kilometara.

Sve u svemu, Trump i njegova raznolika ekipa posebnih izaslanika, članova porodice i prijatelja iz predsjedničkog kruga čini se da su više zainteresirani za šire geopolitičke dogovore s Rusijom nego za ozbiljan pritisak na Kremlj oko Ukrajine.

Kremljovo saopćenje o razgovoru bilo je prepuno ideja o velikom resetiranju odnosa Washingtona i Moskve – od ekonomske saradnje do hokeja na ledu – dok je sadržavalo vrlo malo konkretnih naznaka o ozbiljnom mirovnom sporazumu za Ukrajince.

Trump ide niz dlaku Putinu

Trumpov tabor pokazuje spremnost da ide niz dlaku Putinu, dok ruski vođa namjerno miješa različite faze pregovora o Ukrajini, mijenjajući redoslijed kako bi osigurao ishod u korist Rusije ili izbjegao potpuni prekid vatre.

Ruski predsjednik i njegovi glavni suradnici posljednjih su sedmica jasno istaknuli svoje “crvene linije” za mirovni sporazum – uvjete koji bi u biti značili uništenje ukrajinske države. Zahtijevaju garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO, da ostane geopolitički neutralna i bez mogućnosti samostalnog odlučivanja, uz ozbiljna ograničenja naoružanja. Moskva također traži da Krim i četiri istočne ukrajinske oblasti koje je Rusija pripojila budu međunarodno priznate kao dio Ruske Federacije. Uz to, Kremlj odbacuje bilo kakvu ideju o raspoređivanju europskih snaga koje bi nadzirale bilo kakav mirovni sporazum.

Drugim riječima, Rusija kategorički odbija sigurnosne garancije koje Ukrajina traži kako bi se zaštitila od budućih napada Moskve, koje smatra neizbježnima.

Poznata taktika

Neki komentatori smatraju da Putin odugovlači jer nije siguran što učiniti, ali moguće je da jednostavno koristi provjerenu taktiku. Kao i u pregovorima s američkim diplomatima oko Sirije, Putin svoje sagovornike vodi u labirint uvjeta i “temeljnih uzroka” sukoba, iscrpljujući ih u nadi da će osigurati ključne ciljeve ili gurnuti cijeli proces u beskonačne rasprave.

Za Kremlj, pregovori su samo nastavak rata – drugim sredstvima.

Preokrećući proces pregovora, Putin dobiva pomoć od Trumpovog tima.

Trump i njegov posebni izaslanik Steven Witkoff već su razgovarali o uvjetima dogovora kako bi osigurali primirje, dok su Trump i Putin raspravljali o “zemlji”, “elektranama” i “podjeli određenih resursa” prije nego što su uopće započeli službeni mirovni pregovori.

Prije nego što je ove sedmice razgovarao s Putinom, Trump se pohvalio na svojoj društvenoj mreži Truth Social da su “mnogi elementi konačnog sporazuma već dogovoreni”.

To je, međutim, novost za Ukrajinu. Trumpovo implicitno prihvaćanje Putinovih zahtjeva u vezi s teritorijem i ukrajinskim resursima stavlja Kijev u situaciju da ili prihvati dogovor koji su njih dvojica privatno dogovorili ili ga odbije, riskirajući optužbe da ometa mirovne pregovore.

Ako Ukrajina odbije, Putin može jednostavno okriviti Kijev za propast pregovora, što bi odgovaralo Trumpovoj sklonosti da ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prikaže kao prepreku miru.

Trumpov tabor već je jasno pokazao svoj prezir prema Zelenskom. To se moglo vidjeti tokom neugodnog sukoba u Ovalnom uredu u februaru, ali i u zakulisnim manevrima, uključujući tajne razgovore između Trumpovih saradnika i političkih protivnika Zelenskog, što je otkriveno ranije ovog mjeseca.

Ti su razgovori bili dio američkog pokušaja da se osigura podrška za prijevremene izbore – koje su uvjereni da bi Zelenski izgubio, unatoč anketama koje govore suprotno. Prema trojici ukrajinskih zastupnika i jednom republikanskom stručnjaku za vanjsku politiku, koji su željeli ostati anonimni, u tim su pregovorima učestvovali Trumpov sin Don Jr., njegov zet Jared Kushner, kontroverzni konzervativni komentator Tucker Carlson i Witkoff – pri čemu je potonji jedini imao službenu ulogu. piše Politico.

“Trumpov tim smatra da je Zelenski prepreka,” rekao je republikanski stručnjak za vanjsku politiku. “Kako ga oslabiti i učiniti popustljivijim? Tako da mu pokažete da SAD ima i druge ukrajinske partnere i druge opcije.”