Protesti u Srbiji, ali i događanja u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, ipak su privukli pažnju međunarodne politike. Nakon višemjesečnog ignorisanja studentske i građanske pobune, oglasili su se i pojedini zapadni političari, koji su između ostalog pružili podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i neku vrstu opreznih komentara na talas nezadovoljstva na ulicama Srbije, piše Deutsche Welle.

Postalo je, čini se, donekle jasno da podrška "stabilokratiji" Aleksandra Vučića nije prevelika garancija za regionalnu stabilnost i sada su već učestali direktni susreti pojedinih međunarodnih zvaničnika sa predsjednikom Srbije.

Srbija – faktor nestabilnosti

Detalji tih susreta uglavnom nisu predstavljeni javnosti, osim uobičajenih fraza o spremnosti za unaprjeđenje saradnje i podrške miru, ali je svakako zanimljivo da je u razmaku od samo petnaestak dana uslijedio već drugi razgovor generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea i Aleksandra Vučića.

Kako za DW ocjenjuje Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, to je siguran znak da je prva tema tog susreta Srbija.

"Pokazuje se da se Srbija našla na ivici velikog sigurnosnog rizika i da ponašanje vlasti doprinosi tom procesu, što je privuklo pažnju i NATO, jer Srbija ima i regionalni značaj. Vjerovatno će tema biti upotreba/neupotreba zvučnog oružja i da vlast učini sve da izbjegne oružane sukobe sa građanima. Posebno važno je, čini mi se, upozorenje da se stave pod kontrolu paravojne i parapolicijske snage, koje su u čvrstoj vezi s organizovanim kriminalom i narko-biznisom", kaže Janjić.

U taj kontekst sagovornik DW stavlja i činjenicu da je tokom prethodnog razgovora s Vučićem generalni sekretar NATO skrenuo pažnju i na rješavanje slučaja Banjska:

"To je ne samo međunarodna obaveza Srbije. Razoružavanje i stavljanje pod kontrolu takozvane civilne odbrane, koja se evo vidimo aktivirala i tokom protesta 15. marta. Sistem njenog upravljanja se mora demontirati, a taj sistem se nalazi u Srbiji", napominje Janjić.

Diplomatsko upozorenje Vučiću

Aleksandar Vučić je iz Brisela poručio da je sa Markom Rutteu razgovarao o ponašanju Kfora i NATO na Kosovu, ali i o situaciji u BiH.

Kada je riječ o napetoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Dušan Janjić smatra da je Vučić dobio "diplomatsko upozorenje da je vrijeme iscurilo i da više nema vremena za takozvane duple i troduple igre podrške ili nepodrške Miloradu Dodiku. To je također upozorenje, i to spada u nadležnost Ruttea, da se i tamo ne desi nešto poput Banjske. Srbija tu mora da pokaže da ima jasne političke stavove, a možda i više od toga da pokaže kako ima jasne sigurnosne mehanizme za smanjivanje rizika", skreće pažnju Janjić.

Evropska komesarka za proširenje Marta Koss ocijenila je sastanak u Briselu sa Vučićem kao 'konstruktivan' i navela da je "razgovarano o konkretnim koracima na putu Srbije ka EU i primjeni Plana rasta za Zapadni Balkan". Istakla je i "važnost civilnog društva i nezavisnih medija u tom procesu".

Ovakva formulacija svakako neće naići na oduševljenje u srpskoj javnosti, kao i prethodna skromna izjašnjavanja predstavnika EU o režimu Aleksandra Vučića. To će najvjerovatnije samo dalje produbiti nepovjerenje prema EU u Srbiji.

Izgubljeno povjerenje

Dušan Janjić ipak skreće pažnju da se "prije svega predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen našla na udaru kritika zbog izjava Marte Koss. Vidjeli smo zahvalnost onima koji su navodno zaštitili bezbjednost svih učesnika, a sada svi znamo da su oni zapravo izveli napad na građane", primjećuje Janjić.

Aleksandar Vučić, s druge strane, ne može da kaže ništa novo o napretku Srbije u evropskim integracijama, jer su one skoro potpuno zaustavljene, dodaje Janjić i kaže da je "nova činjenica da Vučiću više niko ništa ne vjeruje. On možda može da pokuša da napravi neku novu vladu koja bi na papiru bila malo više proevropska i ekspertska, ali ostaje taj problem da njemu u međunarodnoj zajednici niko ne vjeruje. Ta sumnja će postojati sve dok ne dođe do neke vrste međunarodne istrage onoga što se dešavalo 15. marta u Beogradu", smatra Janjić.

Novi politički igrač u Srbiji – pobunjeni građani

Ako se već govori o paradržavnim snagama, tokom protesta u subotu 15. marta u takozvanom 'parku studenata koji žele da uče' bilo je nagurano nekoliko stotina maskiranih batinaša. Prema aktuelnim svjedočenjima, ozbiljniji sukobi izbjegnuti su uz malo sreće i dobru organizacije osiguranja protesta.

Iako je nakon protesta izgledalo da se park napušta, na prostoru Pionirskog parka ispred Predsjedništva Srbije upravo se organizira novo okupljanje sa šatorima koji izgledaju kao vojni i maskiranim civilima koji sprovode neka svoja pravila ulaska i kretanja kroz park, uz policiju koja je nijemi posmatrač.

Dušan Janjić napominje da su u tom parku 'zloupotrijebljeni ljudi sa Kosova, ali smo tu vidjeli i defile Dodikovih ljudi, kao i ljude iz Crne Gore. Dobro je što se sada ipak reagira, ako se već nije radilo na prevenciji, kako bi se spriječilo da Vučić dalje radi na destabilizaciji. Pri tome međunarodna zajednica ipak mora uzeti u obzir da postoji novi politički i društveni igrač, a to su pobunjeni građani protiv Vučića. Oni trenutno imaju najveći uticaj na javnost i bez njih se situacija neće vratiti u relativnu normalnost“, zaključuje predsjednik Foruma za etničke odnose.