Zdravlje zuba važno je za naše opće zdravlje, no često ga zanemarujemo ili podcjenjujemo. Iako svi znamo da je važno prati zube, često zaboravljamo da postoje mnogi drugi faktori koji mogu utjecati na naše oralno zdravlje, a da o njima možda nismo ni razmišljali.

Na primjer, umnjaci, koji se često spominju kao izazov u dentalnoj praksi, predstavljaju evolucijsku tekovinu koja postaje sve rjeđa, ali i problematična.

Oralni kirurg Jerko Rebić objašnjava da se umnjaci obično pojavljuju između 17. i 25. godine, no u današnjem društvu oni "više nisu potrebni".

- Zapravo, jako rijetko viđamo umnjake koji su izrasli na svoje normalno mjesto, pojašnjava Rebić, te dodajte da problem nastaje zbog naše promijenjene "prehrane koja je postala sve mekša i načina života. Naime, naši mišići sada rade drukčije, čeljusti su postale manje, a broj zubi i njihova veličina nije se toliko smanjila".

Kako nastaje karijes?

No, uz umnjake, jedan od najčešćih problema s kojim se susrećemo jest karijes. Većina nas zna da je šećer glavni krivac, ali kako točno on uzrokuje oštećenje naših zuba?

Dr. Zoja Franulović Pekas, doktorica dentalne medicine, objašnjava da bakterije koje se nalaze u našim ustima, metabolizirajući šećer, izlučuju kiselinu koja nagriza zubnu caklinu.

-Kiselina nagriza zubnu caklinu i stvara još bolji medij za bakterije da se mogu još lakše ugnijezditi, prodirati sve dublje i dublje u zub, objašnjava doktorica. Kada bakterije uspiju proći kroz zaštitu cakline i dođu do mekšeg sloja dentina, počinje pravi problem.

-Bakterije su onda zaštićene tim plaštom cakline i onda se stvaraju veliki, duboki karijesi koji mogu dovesti do infekcije same pulpe. Kad infekcija zahvati pulpu zuba, bol postaje toliko jaka da mnogi od nas trče u ordinaciju tražeći hitnu pomoć, objasnila je Zoje Franulović Pekas.

Treba li micati ‘crne’ amalgamske plombe?

Kako stomatologija napreduje, tako se i materijali koje koristimo za očuvanje zuba razvijaju. Uvijek se traži najbolja opcija koja će dugoročno štititi naše zube. Tako je od 1. januara ove godine u Europskoj uniji zabranjena uporaba amalgama u stomatološkim plombama, materijala koji je dugo bio standard.

U principu u susjednoj Hrvatskoj više ne bi smjeli moći dobiti amalgamsku plombu.

Plombe od amalgama bile su poznate po svojoj čvrstoći i izdržljivosti.

- Amalgam sam po sebi u ustima kao plomba je izvrstan material koji ako nakon 30 godina što vam stoji u ustima i dalje dobro dihta onda morate vjerovati vašem stomatologu koji će odlučiti je li to adekvatna plomba koja ako je funkcionirala 30 godina može i dalje funkcionirati ili ona već pokazuje nekakva mikro propuštanja, odvojenost od same zubne stijenke gdje očekujemo da nam tu putem sline i bakterije mogu ulaziti i raditi nekakve probleme. Živa iz amalgama ne može izaći, pojasnila je Zoja Franulović Pekas doktorice dentalne medicine.