Namjera predsjednika Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland prerasla je iz retorike u službenu politiku. Bijela kuća radi na formalnom planu za preuzimanje arktičkog otoka od Danske, piše The New York Times.

Plan uključuje angažman više ministarstava kako bi se ostvarila Trumpova višegodišnja nastojanja da prisvoji Grenland. Veličina Grenlanda, više od dva milijuna četvornih kilometara, također nudi Trumpu, nekoć građevinskom investitoru na Manhattanu, priliku da zaključi jedan od najvećih poslova s nekretninama u povijesti.

Danski dužnosnici tvrde da otok s malim brojem stanovnika nije na prodaju i da se ne može anektirati. No Trump je jasno dao do znanja da je odlučan preuzeti kontrolu nad Grenlandom. "Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, pa čak i međunarodne sigurnosti. Surađujemo sa svima kako bismo ga preuzeli. Dobit ćemo ga na ovaj ili onaj način", rekao je u ožujku u Kongresu.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće održalo je nekoliko sastanaka kako bi provelo Trumpove riječi u djelo te je nedavno poslalo konkretne upute brojnim vladinim tijelima. Cjelokupni detalji plana još nisu poznati. No, unatoč Trumpovim aluzijama na moguću uporabu sile, Vijeće za nacionalnu sigurnost nikada nije ozbiljno razmatralo vojne opcije, rekao je jedan anonimni izvor iz Washingtona.

Umjesto toga, politika se usredotočuje na uvjeravanje umjesto prisile, uz PR kampanju s ciljem da se uvjeri 57.000 stanovnika Grenlanda da sami zatraže priključenje SAD-u. Trumpovi savjetnici razgovarali su o kampanji na društvenim mrežama kako bi utjecali na javno mnijenje na otoku.

No to će možda biti težak zadatak. Na nedavnim izborima oporbena politička stranka koja se zalaže za neovisnost i približavanje SAD-u završila je na drugom mjestu s tek četvrtinom glasova.

Američka kampanja uključivat će i neočekivan apel na zajedničko naslijeđe Grenlanđana s autohtonim Inuitima s Aljaske, udaljene gotovo 4000 kilometara. Grenlandsko stanovništvo potječe od ljudi koji su prije više stoljeća migrirali iz Aljaske, a službeni jezik potječe od inuitskih dijalekata u arktičkoj Kanadi.

Trumpovi savjetnici već su počeli iznositi javne argumente, tvrdeći da Danska loše upravlja otokom, da samo SAD može zaštititi Grenland od utjecaja Rusije i Kine te da će SAD pomoći Grenlanđanima da ekonomski napreduju.

Trumpova administracija također podsjeća Grenland da ga je Amerika već jednom branila. Trump je na društvenim mrežama nedavno objavio 90-sekundnu snimku koja slavi "krv i hrabrost" američkih vojnika koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili stacionirani na otoku kako bi spriječili moguću nacističku invaziju nakon okupacije Danske. Iako je Danska očekivala da će se američke snage povući nakon rata, to se nije dogodilo. SAD još uvijek ima vojnu bazu na Grenlandu.

Trumpova administracija također proučava financijske poticaje za Grenlanđane, uključujući mogućnost zamjene 600 milijuna dolara subvencija koje Danska daje otoku s godišnjom isplatom od oko 10.000 dolara po stanovniku.

Neki Trumpovi dužnosnici vjeruju da bi se ti troškovi mogli nadoknaditi novim prihodima od intenzivnije eksploatacije grenlandskih prirodnih bogatstava, uključujući rijetke metale, bakar, zlato, uran i naftu.

Trumpovi dužnosnici tvrde da američki kapital i industrijska moć mogu doći do uglavnom neiskorištenih mineralnih resursa na način na koji Danska ne može. No neće biti jednostavno profitirati od rudarenja u zaleđenim dijelovima otoka. A moglo bi biti teško objasniti značajan izdatak američkim biračima dok istodobno Elon Musk smanjuje savezni proračun za bilijun dolara.

"Predsjednik Trump vjeruje da je Grenland strateški važna lokacija i uvjeren je da bi Grenlanđani pod okriljem SAD-a bili bolje zaštićeni od modernih prijetnji u Arktiku", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes.

Neki analitičari tvrde da ideja o aneksiji Grenlanda ili barem razvijanju znatno bližih veza nije toliko apsurdna koliko se čini. I to ponajviše zbog klimatskih promjena zbog kojih resursima bogata područja postaju komercijalno isplativa. Globalno zagrijavanje također je otvorilo nove pomorske rute kroz Arktik za komercijalnu plovidbu, ali i za kineske i ruske vojne brodove.