S dolaskom toplijih dana sve češće posežemo za svježim voćem i povrćem, bilo kao laganim međuobrokom, dodatkom glavnim jelima ili osvježavajućim napitkom. Ljetni plodovi prirode ne samo da rashlađuju i oduševljavaju nepce, već su i pravi rudnik vitamina, minerala i vlakana. Ipak, stručnjaci tvrda da su ljudi jednu stvar  shvatili pogrešno jer koliko god se činilo da u zdravom nema mjere, nutricionisti upozoravaju da voće unatoč svojim benefitima treba konzumirati s dozom umjerenosti, upravo zbog prisutnosti prirodnih šećera.

“Oko 200 grama voća dnevno je sasvim dovoljno, tom količinom unosimo dovoljnu količinu svih potrebnih minerala i dijetalnih vlakana. Ako govorimo o sokovima, svježe cijeđenim, to je količina od 120 do 150 mililitara po dan, ne više. Povrća treba minimalno unositi 400 grama, odnosno četiri porcije. Povrće nema šećera, sadrži minerale i dijetetska vlakna koja su neophodna za zdravlje cijelog organizma’, rekla je za RTS Ordinaciju specijalistica nutricionizma dr. Veroslava Stanković.

Govoreći o količinama fruktoze, Stanković ističe da šljive i grožđe sadrže najviše šećera. “Što se tiče lubenice i dinje, nevjerojatno je da lubenica ima viši glikemijski indeks od dinje, a dinja je naizgled slađa, ali opet ima manje vode od lubenica. Moja preporuka bi možda bila dinja, koja ima veću nutritivnu vrijednost u odnosu na lubenicu”, rekla je dr. Stanković za RTS.

Voće je zdravo, ali ne bez granica

Što se tiče krušaka, one su teže probavljive voćke jer imaju veću količinu dijetalnih vlakana, tvrdi nutricionistica. “Inače su izuzetno zdrave voćke. Kada govorimo o marelici i breskvi, obje su obojene voćke koje imaju veliku količinu beta karotena i druge fitonutrijente koji imaju antioksidativnu ulogu. Ne bih zaobišla ni kupinu, jagodu, malinu, sve to bobičasto voće koje je prebogato fitonutrijentima, pomaže u jačanju imuniteta”, kazala je.

Među najzdravijim voćkama ističe se ananas koji sadrži bromelain. “Prvi put je stavljen naglasak na ananas zbog tog enzima koji generalno smanjuje količinu masti u tijelu, žutu boju mu daju vitamini, odnosno vitamin A koji ima povoljan učinak na embriogenezu. Ananas ima veliku količinu dijetalnih vlakana, malu količinu šećera i na taj način povoljno djeluje na cijeli organizam”, tvrdi dr. Stanković. Za razliku od voća, povrće se može (i treba) konzumirati u većim količinama. Kad razmišljamo o opskrbi, skladištenju i strateškom korištenju namirnica važno je birati namirnice koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. Raznolikost ćemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije koju prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dnevno je potrebno unijeti najmanje 400 g voća i povrća, odnosno pet porcija. Dobar izbor voća su agrumi poput naranče, klementine i grejpa, kao i banane i jabuke, koje se mogu izrezati na manje komade i zamrznuti za kasniju konzumaciju ili dodati u smoothie. Povrće koje se ne kvari brzo i koje se može duže vrijeme skladištiti je korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle i repe te povrće poput kupusa, brokule i cvjetače. Češnjak, đumbir i luk dobro je imati uvijek imati u zalihama jer daju aromu, bogatiji okus i hranjivost obroku.

Uravnotežena prehrana uključuje svakodnevnu konzumaciju raznolikog povrća koje pozitivno djeluje na cijeli organizam, od probave, preko razine energije, pa sve do zdravlja srca i krvnih žila.