Ljudsko srce dnevno otkuca 100.000 puta. Nekad kuca brže, nekad sporije, ovisno o tome što radite i jeste li, primjerice, zbog nečega uznemireni. Stoga su povremeni poremećaji otkucaja srca sasvim normalni.

Međutim, ako vam srce kronično kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, to može signalizirati ozbiljnu bolest. Ljudsko srce normalno kuca ravnomjerno između 60 i 100 puta u minuti.

Srčane aritmije su u osnovi abnormalnosti pravilnog otkucaja srca, kaže dr. Julian Chun, voditelj odjela kardiologije u bolnici Agaplesion Markus u Frankfurtu i član znanstvenog savjetodavnog odbora njemačke fondacije za srce.

Nisu sve srčane aritmije opasne, kaže Chun, ali dodaje da biste ih trebali liječnički pregledati i napraviti grafički zapis električne aktivnosti srca ili elektrokardiogram (EKG), osobito ako osjetite simptome kao što su slabost, nesvjestica ili bol u prsima.

Najčešća aritmija je fibrilacija atrija, koju je Chun opisao kao "potpuni električni haos u atriju" – gornjim dvjema komorama srca – što može uzrokovati zatajenje srca ili moždani udar. Tada pretklijetke ne kucaju usklađeno s donjim dvjema srčanim komorama (ventrikulima), što rezultira epizodama nepravilnog i često ubrzanog otkucaja srca.

Problem sa srčanim ritmom može se činiti kao da vam srce ubrzano kuca, lupka, treperi ili 'preskače'. Ili možda ne osjećate ništa i ne saznate za problem sve dok ne dobijete moždani udar pa vam liječnik postavi dijagnozu. Stoga je dobra ideja pratiti svoj puls.

Svako može lako opipati svoj puls u bilo kojem trenutku, kaže Chun. Jednostavno stavite kažiprst i srednji prst lijeve ruke na desno zapešće ispod palca i lagano pritisnite" dok ne osjetite da se radijalna arterija širi i skuplja. Tad krenite brojati otkucaje.

Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, kao što su vrlo brzi, vrlo spori ili neujednačeni otkucaji srca – tada u postavljanju dijagnoze liječniku pomaže  EKG.

Chun preporučuje povremeno provjeravanje pulsa, osobito ako imate više od 75 godina, preko 65 godina s čimbenicima rizika, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, ili ako ste imali moždani udar ili bolujete od koronarne bolesti srca nakon srčanog udara.

Većina kratkih nepravilnosti u ritmu otkucaja srca koja vam privuku pozornost bezopasne su, kaže Chun. Ipak, najbolje je posjetiti liječnika, pogotovo ako osjećate bolove u prsima, vrtoglavicu ili umor.

Zdrav način života može vam pomoći da otkucaji srca budu mirni i ujednačeni. Jedan faktor rizika je alkohol, "poznat kao pravi okidač za srčane aritmije i fibrilaciju atrija", kaže Chun, koji savjetuje ograničenje od tri pića sedmično.

Kafa je u umjerenim količinama sigurna, iako može nakratko ubrzati rad srca. Dvije ili tri šoljice u razmaku tokom dana nisu problem, potvrđuje kardiolog.

Pretilost je faktor rizika, stoga biste trebali izgubiti prekomjernu težinu i održavati zdravu prehranu. Redovita tjelovježba, osobito aerobna, je korisna, ali nemojte pretjerivati ​​sa sportom jer "sportaši ekstremnih sportova, triatlonci i maratonci imaju povećan rizik od fibrilacije atrija", zaključuje liječnik.