U katoličkim i pravoslavnim crkvama i domovima širom BiH danas se obilježava Veliki petak pred Uskrs/Vaskrs, praznik koji simbolizira uskrsnuće Isusa Hrista i njegovu pobjedu nad smrću i grijehom i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.

Nakon 2017. godine, vjernici pravoslavci i katolici ponovo ove godine na isti dan, u nedjelju, 20. aprila, proslavljaju Uskrs/Vaskrs - najveći kršćanski blagdan.

Veliki petak upisan je u crkveni kalendar crvenim slovom, smatra se najtužnijim hrišćanskim praznikom jer obilježava dan kada je Isus Hristos osuđen i razapet. Danas hrišćanski vjernici poste i izbjegavaju veselje, fizičke aktivnosti i poroke.

Prema predaji, u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka Isusa Hristosa su mučili i bičevali. Sudija Pontije Pilat ga je predao Judejima, kazavši da ne može da ga osudi i da je nevin. Oni su mu rekli da se Isus buni protiv imperatora jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

Pošto je to bilo uoči najvećeg judejskog praznika običaj je bio da se jedan zatvorenik pusti na slobodu. Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa ili razbojnika Varnavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika. Narod je izabrao Varavu. Pilat je potom pitao šta da uradi s Isusom, a narod je vikao: "Raspni ga! Raspni ga!"

Isusu su na glavu stavili trnov vijenac, a na pleća teški krst i poveli ga putem koji i danas nosi ime Ulica bola. Dok je išao, pljuvali su ga i dobacivali mu pogrdne riječi. Samo se jedan dobar čovjek Simon iz Kirineje sažalio i pomogao mu da nosi Krst Stradanja.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na koja su razapeli Hristosa i još dva razbojnika. Hristos, koji je bio u sredini, molio je svog Oca Nebeskog da oprosti ljudima, jer ne znaju šta čine. Kada mu je oko tri sata popodne predao svoj duh, pomračilo se sunce, otvorili grobovi, zatresla zemlja, zavjesa u hramu rascijepila odozgo do dole, kamenje uz strašan prasak raspadalo i stene su pucale. Kapetan koji je stražario kod krsta, rekao je da je Isus zaista bio pravednik, a okupljeni narod obuzeo je neizrecivi užas.

Pored Krsta je ostala Bogorodica sa apostolom Jovanom, Marijom Magdalenom i još nekim ženama. Nijema i skamenjena od bola, gledala je beživotno tijelo. Josif iz Arimateje je otišao Pilatu i izmolio da ga skine sa krsta i sahrani. Pošto je sutradan bila subota, kada se ništa nije radilo, Pilat je, da tijelo ne bi stajalo na krstu tri dana, to dozvolio. Tijelo su obavili platnom i odnijeli u grobnicu u stijeni koju je Josif bio pripremio za sebe. Kad su položili tijelo, na ulaz su navalili ogroman kamen, a Rimljani postavili stražu.