U najsmrtonosnijem američkom zračnom napadu na hutiste dosad pogođena je naftna luka Ras Isa na zapadu Jemena, pri čemu je poginulo najmanje 38 osoba, a još 102 su povrijeđene. Ubrzo nakon napada hutisti su odgovorili lansiranjem projektila prema Izraelu. Sirene su se oglasile u ranim jutarnjim satima u petak širom zemlje i očekuje se da će hutisti uskoro preuzeti odgovornost za operaciju.

Prema prvim informacijama, napad uključuje bespilotne letjelice i protivbrodske krstareće projektile, vjerovatno usmjerene i prema brodovima Pete flote američke ratne mornarice koja patrolira Zaljevom. IDF je presreo ovaj napad i nema izvještaja o povrijeđenim ili šteti.

Centralna komanda SAD-a (Centcom) nije navela koje je oružje korišteno u napadu na Ras Isu u četvrtak, ni broj ciljeva. Izostanak detalja u suprotnosti je s praksom od lani kada je javnost bila redovno informirana o prirodi zračnih udara na hutiste. Američke bi snage šutnju mogle opravdavati zaštitom operativne sigurnosti i poslovnih interesa. No, takva praksa otvara pitanja transparentnosti i odgovornosti te potencijalno narušava povjerenje saveznika i domaće javnosti u opravdanost kampanje.

- Američke snage poduzele su akciju kako bi eliminirale izvor goriva za hutiste koje podržava Iran te im uskratile finansijska sredstva za terorističke aktivnosti - priopćio je Centcom. Cilj je udara bio, kako navode, uništenje ekonomskog temelja moći hutista koji desetljećima destabiliziraju regiju.

Iako Centcom šuti o detaljima, prema prethodnim operacijama i satelitskim snimkama moguće je spekulirati što je korišteno. Stealth bombarderi B-2 Spirit, jedini avioni certificirani za operativnu upotrebu MOP bombe GBU-57, raspoređeni su na otok Diego Garcia u Indijskom okeanu prije početka operacije, što upućuje na njihovu moguću ulogu. GBU-57 je bomba od 13,6 tona, dizajnirana za uništavanje duboko ukopanih ciljeva i sposobna probiti do 61 metar armiranog betona, i najveća je nenuklearna bomba na svijetu. Dužnosnici u američkoj vojsci kolokvijalno je nazivaju "Ocem svih bombi".

Osim nje, moguće je da su američke snage koristile i precizno navođene bombe kao što su BLU-109, dizajnirane za probijanje čvrstih ciljeva poput podzemnih bunkera. Te bombe, teške oko 900 kilograma, mogu probiti beton do dva metra, a prije su korištene u napadu na bunkere Hezbolaha. U regiji trenutno djeluju i nosači aviona USS Carl Vinson i USS Harry S. Truman.

Napad na Ras Isu dio je šire kampanje pod kodnim nazivom "Operation Rough Rider" koja je počela 15. marta. Cilj kampanje nije samo vojno oslabiti hutiste, nego ih i ekonomski destabilizirati uništavanjem ključne naftne infrastrukture. Hutisti su intenzivirali napade na komercijalne brodove u Crvenome moru i Adenskom zaljevu nakon izbijanja rata između Izraela i Gaze u oktobru 2023. godine. Ti su napadi poremetili globalnu trgovinu jer Crvenim morem prolazi gotovo 15 posto svjetskog pomorskog prometa.

U posljednjem mjesecu SAD je pojačao zračne udare na jemenske hutiste. Jedna od operacija postala je javna nakon što je novinar The Atlantica slučajno dodan u Signal grupu visokih dužnosnika. Predsjednik Donald Trump nedavno je naredio "odlučnu i snažnu vojnu akciju" protiv hutista i zaprijetio da će ih "potpuno uništiti".

Unatoč gomilanju američkih snaga u regiji, analitičari procjenjuju da nedavni napadi nisu uvod u širu vojnu kampanju protiv Irana, nego instrument za jačanje pregovaračke pozicije SAD-a i dio šire strategije odvraćanja iranskih posrednika. Naime, drugi krug pregovora između SAD-a i Irana o nuklearnom programu zakazan je za 19. april u Rimu.

Zračni napad na Ras Isu treba promatrati kao nastojanje Washingtona da pojača pritisak na Teheran uoči pregovora. Takva strategija dosljedna je pristupu Donalda Trumpa koji koristi vojnu silu kao sredstvo za jačanje pregovaračke pozicije. Paralelno s vojnim operacijama intenzivirane su i diplomatske aktivnosti. Američki izaslanik Steve Witkoff i iranski diplomat Abas Aragči predvode pregovore s ciljem postizanja novog sporazuma koji bi zamijenio onaj iz 2015. godine. Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je da su pregovori u "vrlo kritičnoj fazi", ističući potrebu za dogovorom koji bi omogućio transparentnu i učinkovitu verifikaciju iranskog nuklearnog programa, piše Jutarnji.