Odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pošalje ministra odbrane Rustema Umerova na sastanak s niskorangiranom ruskom delegacijom u Istanbulu bila je teška, ali nužna. Taj potez usmjeren je samo na jednu osobu - američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše CNN u analizi pregovora Ukrajine i Rusije, koji bi se trebali održati u Istanbulu.

Kijev mora pokazati da je spreman učiniti svaki korak prema miru, ma koliko bio simboličan, kako ne bi riskirao da Trump postepeno počne slušati prokremaljske glasove oko sebe, izgubi interes za cijeli proces ili ograniči pomoć Ukrajini.

Ali, kako piše CNN, mirovni proces zapravo se odvija tačno onako kako Rusija želi - polako, prema rasporedu koji diktira Kremlj.

Putin se ne boji ni sankcija ni Trumpa

U sedmici otkako su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Poljska stale uz Ukrajinu i zatražile bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, postalo je jasno što Vladimir Putin i Donald Trump stvarno misle o pregovorima.

Ključna spoznaja, navodi CNN, jest da se Kremlj ne boji novih sankcija, ni europskog pritiska, niti osjeća obvezu reagirati na Trumpove prijedloge. Za sada, Putin procjenjuje da su potencijalni unutarnjopolitički rizici zajedničke fotografije s Trumpom i Zelenskim daleko veći od moguće štete zbog Trumpova nezadovoljstva.

Kremlj koristi tempo, Zapad reagira na privid

Nije nemoguće da do sastanka Putina i Trumpa dođe uskoro, pa čak i da se pregovori u Istanbulu pretvore u najavu takvog summita tokom vikenda. No, Putin očito uživa gledajući kako se mirovni proces odvija puževim korakom, uz taman toliko lažne ozbiljnosti da Bijela kuća ne može potpuno odustati. Zašto žuriti?

U međuvremenu, ruske snage se gomilaju uz istočno ratište, očito u sklopu šireg strateškog plana Moskve. Odluka da se ignoriraju Trumpovi pozivi otkriva dvije ključne stvari: Putin je spreman podnijeti i dodatne "snažne sankcije" koje je zaprijetila Francuska i odbaciti summit u Istanbulu. Očito je i tačno procijenio da će Trumpovo nezadovoljstvo biti ograničeno.

Putin je, navodi CNN, bio spreman riskirati višednevne špekulacije o svom dolasku, znajući da će time izbjeći pritiske i osnažiti dojam da sve ovisi o njemu. U konačnici, nije ni poznato je li ikad stvarno razmatrao ponudu Zelenskog za direktni susret. Možda je već cijelo vrijeme pregovarao o uvjetima vlastitog susreta s Trumpom, možda ne.

Zelenski između pritiska i simbolike

Zelenski se sada nalazi u nezahvalnoj poziciji. Mora ostati u blizini pregovora, u slučaju da se iznenada dogodi napredak, ali istovremeno ne smije izgledati kao da čeka Putinov sljedeći potez. U petak ga, kako tvrdi, čeka unaprijed planiran summit u Albaniji, no odmah nakon toga mora se vratiti u pregovore.

Istovremeno, postaje sve jasnije da Trump možda neće uvesti dodatne sankcije Rusiji, unatoč očekivanjima iz Europe i same Bijele kuće. Ograničeni, tehnički sastav ruske delegacije u Istanbulu Trumpu pruža taman dovoljno alibija da zadrži nadu u napredak te odgodi bilo kakvo zaoštravanje prema Moskvi. 

Razgovori će, zaključuje CNN, vjerovatno nastaviti teturati naprijed, uz maksimalističke zahtjeve Kremlja i stalne ukrajinske apele za prekid vatre koje Rusija uporno odbija. A upravo takav tempo i struktura procesa odgovaraju Kremlju, jer mu daju moć, prostor i vrijeme.

Čak i uz učestvovanje Trumpovih visokih dužnosnika na pregovorima, vrlo je vjerovatno da će biti ostvaren minimalan napredak i da će se razgovarati o - daljnjim razgovorima. A to je tačno ono što Kremlj želi.

Odbijanje da se pridruži inicijativi Zapada predstavlja proračunat rizik koji se, čini se, već isplaćuje. Trumpov odgovor odnosno izjava da se "ništa neće dogoditi dok se on i Putin ne sastanu", bacio je sve diplomatske planove u vjetar dok se taj bilateralni susret ne dogodi. Putin time dobiva slobodu djelovanja, svjestan da američki čelnik zapravo vjeruje da bez sastanka dvojice predsjednika nema napretka.