Palestinska grupa Hamas saopćila je u subotu da je putem posrednika iz Egipta i Katara predala svoj odgovor na posljednji prijedlog američkog izaslanika Stevea Witkoffa o prekidu vatre u Gazi.

U saopćenju koje sadrži niz konkretnih zahtjeva, Hamas poziva na trajni prekid vatre, potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze te garancije za neometani dotok humanitarne pomoći stanovništvu u toj ratom pogođenoj enklavi.

U okviru prijedloga, Hamas je predložio oslobađanje deset izraelskih zarobljenika i predaju tijela 18 drugih u zamjenu za dogovoreni broj palestinskih zatvorenika.

Iako nije eksplicitno navedeno da Hamas prihvata Witkoffov prijedlog, u saopćenju se ističe da je odgovor rezultat „nacionalnih konsultacija“ i da izražava odgovornost pokreta prema „patnji palestinskog naroda“.

Izraelska državna televizija KAN, pozivajući se na zvanične izvore, objavila je kako Hamas traži određene izmjene u prijedlogu američkog izaslanika.

Podsjetimo, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u četvrtak izjavio da prihvata okvirni plan Stevea Witkoffa o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.

Prema informacijama koje su ranije objavili izraelski i američki mediji, ali i palestinski izvori bliski Hamasu, prijedlog uključuje razmjenu u kojoj bi Hamas oslobodio deset izraelskih zarobljenika, dok bi zauzvrat bili oslobođeni: 125 palestinskih zatvorenika osuđenih na doživotne kazne, 1.111 osoba uhapšenih u Gazi nakon 7. oktobra 2023, te tijela 180 Palestinaca.

Predložena razmjena trebala bi se odviti u dvije faze – prva na prvi dan, a druga sedmog dana, bez javnih ceremonija.

Također je predviđen hitan ulazak humanitarne pomoći u Gazu, koju bi distribuirali Ujedinjeni narodi i Crveni polumjesec, uz obavezu održavanja prekida vatre tokom cijelog trajanja sporazuma i eventualnih produženja.

Jedan od ključnih elemenata prijedloga je i pregrupisavanje izraelskih snaga unutar Gaze, koje bi se, nakon završetka razmjene, povukle iz sjevernog dijela Pojasa i koridora Netzarim ka jugu.

Od oktobra 2023. godine, Izrael vodi razornu vojnu ofanzivu na Gazu, u kojoj je, prema palestinskim izvorima, ubijeno gotovo 54.400 osoba, većinom žena i djece. Humanitarne agencije upozoravaju na alarmantan rizik od gladi među više od dva miliona stanovnika.

U novembru 2024. godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Istovremeno, Izrael se pred Međunarodnim sudom pravde suočava s tužbom za genocid zbog navodnih zločina nad civilima u Gazi.