Donedavno 'skriveni dragulj Europe', Albanija je posljednih godina doživjela procvat turističke idustrije, otvaraju se brojni hoteli, a pješčane plaže postale su jedne od omiljenih destinacija mnogih influensera. Sve to bi moglo ozbiljno ugroziti održivost lokalnih zajednica i okoliša. U posljednjih desetak godina broj turista se gotovo utrostručio, sa 3 milijuna u 2015. godini na čak 10 milijuna u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na period prije pandemije. Albanija je postala treća najbrže rastuća turistička destinacija, odmah iza Katara i Portorica. Vlada Albanije očekuje da će taj broj i dalje rasti, te da bi do 2030. godine mogli doći i do brojke od 30 milijuna godišnje, što bi bilo više nego što trenutno imaju zemlje poput Portugala ili Hrvatske, prenosi britanski Express. 

Ovaj nagli porast turizma doveo je do ozbiljnih zabrinutosti. Uesli Didani s portala Saranda Web upozorava da neki turistički projekti niču bez odgovarajućeg urbanističkog plana, što uzrokuje devastaciju prirodnog okoliša, posebice u priobalju. U Sarandi su, primjerice, zabilježeni slučajevi bacanja građevinskog otpada izravno u more.

Pritisak se osjeća i na tržištu nekretnina: lokalno stanovništvo sve teže pronalazi pristupačne stanove jer su strane investicije i potražnja stranih turista pogurali cijene u nebesa. Situacija podsjeća na ono što se događa u popularnim destinacijama poput Mallorce.

Albanija se sve više pozicionira kao atraktivna turistička destinacija. Njezine pješčane plaže, prirodne ljepote poput Plavog oka, žičara Dajti Ekspres te arheološki park Butrint privlače sve veći broj putnika, uključujući slavne influencere na društvenim mrežama. Među investitorima našli su se i Jared Kushner i Ivanka Trump, koji su dobili zeleno svjetlo za izgradnju luksuznog hotela vrijednog 1.4 milijarde dolara na otoku Sazanu.