Mještani sela Khnatsakh u Armeniji već noćima žive u strahu od pucnjave iz pravca azerbejdžanskih pozicija udaljenih svega nekoliko kilometara, prenosi Reuters. Iako niko nije povrijeđen, meci redovno pogađaju kuće. Azerbejdžan poriče pucnjavu i optužuje armenske snage za kršenje primirja.

"Vrlo je napeto jer kod kuće imamo djecu, one najmanje, i starije osobe", rekao je Karo Andranyan, 66-godišnji penzionisani mehaničar. Na brdu, stotinjak metara od njegove kuće, nalazi se azerbejdžanska vojna pozicija. Granica između dvije zemlje, duga 1.000 kilometara, zatvorena je od 1990-ih.

Armenija i Azerbejdžan su u posljednjih 40 godina vodili dva rata, a region je ključan zbog energetskih tokova prema Evropi i interesa Rusije, Irana i Turske. Rastuće tenzije povećavaju rizik od novog sukoba dok se približava odlučujući trenutak u mirovnom procesu. U martu su dvije strane objavile da su dogovorile nacrt sporazuma koji bi mogao biti potpisan 2026. godine, uz demarkaciju granice i ustavne promjene u Armeniji. Ipak, broj incidenata je od tada porastao.

Andranyan smatra da je pucnjava pokušaj zastrašivanja mještana i armenskih trupa. Selo koje broji oko 1.000 ljudi postepeno se prazni. Incidenti s prekograničnom pucnjavom učestali su, iako nije bilo poginulih od prošle godine. Većinu prijava podnosi Azerbejdžan protiv Armenije, a obje strane negiraju kršenje primirja.

Sukob se od 2020. godine preokrenuo u korist Azerbejdžana, koji je tada uz podršku Turske povratio teritorije izgubljene 1990-ih. Godine 2023. Baku je preuzeo cijeli Nagorno-Karabah, što je izazvalo egzodus 100.000 etničkih Armenaca.

Marco Rubio upozorio je da postoji "stvarna opasnost" od novog rata. Kazao je da SAD želi da Azerbejdžan prihvati sporazum koji ne podrazumijeva invaziju na Armeniju.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev u januaru je izjavio da je Armenija "fašistička prijetnja" koju treba uništiti. Premijer Armenije Nikol Pašinjan poručio je da rata neće biti "uprkos svim provokacijama."

Većina kršenja primirja bilježi se u najjužnijoj armenskoj pokrajini Sjuniks, koja razdvaja Azerbejdžan od njegove enklave Nahčivan i predstavlja ključnu rutu prema Iranu. Azerbejdžan traži koridor kroz Sjuniks, uz armensko vlasništvo, ali s minimalnim uplitanjem Jerevana. Pojedini zvaničnici iz Bakua sugerisali su da je to historijski azerbejdžanska teritorija, iako nisu zvanično podnijeli zahtjev.