Dug RS-a, prema slovenskoj firmi Viaduct, od danas je veći za dodatnih dva miliona maraka. I kamate su došle na naplatu, pa dug trenutno iznosi 113 miliona. Svakim danom dug će biti veći, za dodatnih 18 hiljada maraka, sve dok nadležni ne usaglase rješenje. A sudeći prema ranijim neuspješnim pokušajima, dug će još rasti.

Kako je jedan sumnjivi tender od prije 21 godinu napravio dug državi veći od 111 miliona maraka? Dodjelu o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane potpisao je u ime Vlade RS-a Dragan Mikerević. 2006. na vlast dolazi Milorad Dodik te tri godine kasnije jednostrano prekida ugovor. Viaduct zatim pokreće tužbu protiv BiH pred Međunarodnim sudom za arbitražne procese u Vašingtonu. Nudi nagodbu, prvo od 2 miliona maraka, a nešto kasnije i od 5 miliona maraka. Vlada RS-a ne prihvata nagodbu, isključuje sa sastanaka i pregovora tadašnjeg pravobranioca BiH i gubi spor.

"Moje iskustvo sa javnim institucijama jeste da one nerado prihvataju nagodbu zbog toga što se često nagodba interpretira kao politička odgovornost. Kad se postavi pitanje korupcije ili pitanje nekih potencijalnih krivičnih djela koja je prethodna vlada potencijalno napravila onda naravno nova vlada nagodbom misli da izaziva mišljenje javnosti da se nagodba smatra nekakvim učešćem u tim prvobitnim postupcima", navodi prof. dr. Zlatan Meškić, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Rijadu.

Ili se nagodba odbija jer jednostavno ne žele da plate dug koji su napravili, već ga Vlada RS-a stavlja na teret države.

Sporazum potpisan s Vijećem ministara u kojem se obavezuje na isplatu potpuno ignorišu. A zanemarili su i rok od tri mjeseca koji je Viaduct dao za izmirenje dugova prije nego što počne obračunavanje dnevne kamate. Pa sada na 111 miliona maraka se dodaje još dva miliona nakupljenih kamata.

"Preskupo nešto što je vrlo suspektno, sumnjivo, način na koji se došlo do toga, sigurno je to materijal za tužilaštvo državno, paralelno sa organima koji treba da nađu rješenje za isplatu duga", rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Ministarstvo finansija sa Srđanom Amidžićem na čelu zaduženo je da pronađe rješenje, a Amidžić je predložio izuzimanje 200 miliona maraka iz Centralne banke: što je neprihvatljivo za Predsjedništvo koje već drugi put vraća budžet na doradu. Bez budžeta nema ni novca, nema isplate duga koji se svakim danom povećava za 18 hiljada maraka. A prema riječima Pravobranilaštva, nema ni žiro računa na koji bi novac mogao biti uplaćen. Iz Viaducta demantuju ove navode, ali ne žele da izlaze u javnost.

"Pred Tužilaštvom BiH se vodi krivični postupak mislim da je u fazi istrage po prijavi advokata tužilaca, ali je i Pravobranilaštvo isto dopisom uputilo, Tužilaštvu dostavilo presude radi eventualnog postupanja ukoliko smatra da postoje elementi određenog krivičnog djela", rekla je Jelena Cvijetić, pravobraniteljica u Pravobranilaštvu BiH.

Dok Tužilaštvo utvrđuje eventualnu krivičnu odgovornost, s druge strane, Bosni i Hercegovini također prijete sankcije. Naime, Slovenija i BiH potpisale su bilateralni sporazum o saradnji, koji, ako bude jednostrano prekinut, može povući sa sobom određen vid sankcija. Slovenija je članica Evropske unije, kojoj i naša zemlja teži, a ovo svakako nije dobra slika BiH koja se šalje Briselu.  

(Federalna.ba)