Napad Sjedinjenih Američkih Država na iranske vojne ciljeve otvara pitanje potencijalne eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Ipak, prema Gordanu Akrapu, prorektoru Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, malo je vjerovatno da će situacija prerasti u širi regionalni rat. Akrap iznosi dvije moguće opcije razvoja događaja.

Ograničen odgovor ili veća eskalacija

Prva mogućnost, kako objašnjava Akrap, jeste da Iran odgovori ograničenim napadom na određene mete, kako bi domaćoj javnosti pokazao „pobjedu“. Nakon toga, Iran bi mogao obnoviti pregovore i prihvatiti uvjete SAD-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), povlačeći se iz vojnog nuklearnog programa.

Druga opcija, koja je znatno ozbiljnija, uključuje scenarij sličan NATO-ovoj intervenciji protiv Srbije 1999. godine. S obzirom na prisustvo američkih snaga na Bliskom istoku, odbijanje iranskih vlasti da prihvate uvjete moglo bi voditi intenzivnijim sukobima.

Meta iranskih napada

Govoreći o mogućnosti da Zapad postane meta iranskog odgovora, Akrap ističe da je to sasvim realno. Na HRT-u je naglasio kako Iran ima kontrolu nad posredničkim grupama poput hutista u Jemenu, Hezbollaha u Libanonu i Hamasa u Gazi. Ove grupe mogle bi poslužiti kao sredstvo za iransku odmazdu protiv zapadnih interesa.

SAD ostavlja prostor za diplomatiju

Akrap vjeruje da vojna akcija SAD-a nije samo demonstracija sile, već i pokušaj otvaranja diplomatskog puta za rješenje.

„Amerikanci su Iranu dali šansu da se časno povuku iz trenutne situacije. Poruka je jasna: sve se može riješiti, ali uz uvjet odustajanja od vojnog nuklearnog programa“, kaže Akrap.

Hormuški tjesnac kao ključna tačka

Jedan od mogućih iranskih odgovora mogao bi biti zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio globalnih energetskih tokova. Iako Akrap priznaje da je to realna opcija, smatra da bi posljedice bile ograničene jer Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju alternativne rute za transport nafte.

Uloga Rusije i Turske

Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Akrap naglašava da Iran, iako ima strateško savezništvo s Rusijom, ne može računati na značajnu vojnu podršku Moskve zbog problema s opskrbom oružjem. Turska, s druge strane, ima potencijalno ključnu ulogu u daljem razvoju situacije, te bi njen stav mogao značajno uticati na regionalnu stabilnost.

Napetosti na Bliskom istoku ostaju visoke, a dalji razvoj događaja zavisit će od odluka ključnih aktera u narednim danima i sedmicama.