Odnosi između Rusije i Azerbejdžana dosegli su novu najnižu razinu nakon smrti dvojice etničkih Azerbejdžanaca tokom masovnih policijskih hapšenja u ruskom gradu Jekaterinburgu prošlog tjedna.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana u subotu je pozvalo ruskog privremenog poslovnika, Pjotra Volokoviha, kako bi izrazilo prosvjed zbog onoga što su nazvali "brutalnim ubistvom" dvojice Azerbejdžanskih muškaraca tokom racija u petak.

Obdukcije provedene u Bakuu nad dvojicom Azerbajdžanaca, braćom Ziyaddinom i Huseynom Safarovim, koji su prošle sedmice umrli nakon što ih je uhitila ruska policija, pokazale su da su pretučeni na smrt, izjavio je u utorak državni sudski vještak. Ministarstvo je priopćilo i da je nekoliko drugih osoba zadobilo teške ozljede.

Ruske policijske vlasti u početku su tvrdile da su uhićenja bila fokusirana na "etničke kriminalne skupine" povezane s ubojstvima s početka 2000-ih godina te su potvrdile da su uhićeni državljani Rusije rođeni u Azerbejdžanu. Ukupno je privedeno oko 50 osoba. Policija nije priznala krivnju za smrt, a u ponedjeljak je ruski Istražni odbor objavio da je jedan muškarac najvjerojatnije preminuo od zatajenja srca, dok se uzrok smrti drugog još uvijek istražuje.

Otkazano sve što ima veze s Rusijom

Kao očit znak teških diplomatskih posljedica, Ministarstvo kulture Azerbejdžana u nedjelju je otkazalo sve koncerte, izložbe i festivale povezane s Rusijom, pozivajući se na "demonstracijski ciljana i izvansudska ubistva" na etničkoj osnovi. Azerbejdžanski parlament također se povukao iz planiranog bilateralnog sastanka u Moskvi, a vlada je otkazala posjet zamjenika ruskog premijera Alekseja Overčuka, kako prenosi ruski neovisni The Moscow Times.

"Vlada Azerbejdžana ne smatra prikladnim u trenutačnim okolnostima dolazak Overčuka ili bilo kojeg drugog službenog predstavnika Rusije u zemlju", citirala je azerbajdžanska novinska agencija Report izjave dužnosnika. Kremlj je, pak, izjavio da "iskreno žali" zbog otkazivanja ruskih kulturnih programa u Azerbejdžanu.

Također, kasnije u ponedjeljak, policija u Bakuu izvršila je raciju u uredu medija Sputnik Azerbejdžan, lokalne podružnice ruske državne novinske mreže, koja širi kremaljsku propagandu. Iako je Sputnik službeno obustavio rad na Južnom Kavkazu ranije ove godine nakon donošenja novog zakona o medijima koji je ograničio vlasništvo stranih subjekata, nastavio je objavljivati sadržaje na internetu.

Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana tvrdi da ta novinska kuća "nastavlja djelovati kroz ilegalno financiranje" te je također potvrdilo da su tijekom policijske racije izvršena i neka hapšenja. Lokalni mediji izvijestili su da su glavni urednik Sputnik Azerbejdžan Igor Kartavih i zamjenik urednika Jevgenij Bjelousov među uhićenima u ponedjeljak. Nekoliko azerbajdžanskih izvora tvrdi da su dvojica muškaraca zaposlenici ruske Federalne sigurnosne službe (FSB), no ta informacija nije službeno potvrđena. Treći ruski novinar uhićen je u ponedjeljak dok je snimao policijsku raciju, izvijestila je ruska državna agencija Ruptly.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je azerbajdžanski ambasador u Moskvi pozvan "u vezi s neprijateljskim djelovanjem Bakua i nezakonitim pritvaranjem ruskih novinara".

Odnosi između Rusije i Azerbejdžana sve su napetiji otkad je ruska protuzračna obrana u prosincu oborila putnički zrakoplov Azerbaijan Airlinesa koji je letio iz Bakua prema Groznom u Čečeniji. Avion je na kraju pao u zapadnom Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 osoba. Letjelica je preusmjeravana s neba nad južnom Rusijom i nije dobila dozvolu za slijetanje u zemlji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin mlako se ispričao azerbajdžanskom kolegi Ilhamu Alijevu zbog incidenta, ali nije preuzeo rusku odgovornost, navodeći da su zračni obrambeni sustavi u Čečeniji reagirali na ukrajinski napad dronovima na dan nesreće. Alijev je rekao da je isprika svakako jedan od njihovih zahtjeva, ali da to nije dovoljno.

Nakon nesreće, iz Azerbajdžana su stizale rijetke i oštre kritike na račun Rusije, unatoč bliskom odnosu Alijeva i Putina, dvojice autoritarnih vođa koji su u posljednje vrijeme sve više i lakše nalazili zajednički jezik u konfrontaciji sa Zapadom.

‘Ruska imperijalistička arogancija‘

Farid Šafijev, predsjednik Centra za analizu međunarodnih odnosa u Bakuu, koji financira tamošnja vlada, rekao je za NYT početkom siječnja da je u zamagljivanju okolnosti nesreće vidljiva ruska "imperijalistička arogancija". "Oni još uvijek gledaju s visoka na sve te bivše sovjetske zemlje", rekao je Šafijev, govoreći o nevoljkosti Kremlja da prizna krivnju za tragediju.

Alijev je ubrzo nakon prvih nalaza istrage koji su upućivali na odgovornost Moskve, zatražio da Kremlj, između ostaloga, u potpunosti prizna svoju odgovornost, kazni odgovorne i pokrene proceduru isplate odštete i oštro je osudio Kremlj zbog pokušaja izbjegavanja odgovornosti za obaranje zrakoplova, dodatno naglasivši rijetku konfrontaciju s Kremljom koja, kako je pisao ranije The New York Times, možda ukazuje na gubitak utjecaja Rusije u svom ‘stražnjem dvorištu‘, odnosno na većem dijelu teritorija zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je u ponedjeljak za državnu novinsku agenciju Tass rekao kako Putin i Alijev nemaju dogovoren poziv vezan uz incident u Jekaterinburgu.

"Trenutačno takav razgovor nije na dnevnom redu, ali s druge strane, ako bude potrebno, bit će organiziran u najkraćem mogućem roku", rekao je Peskov na pitanje novinara planira li ruski predsjednik kontaktirati azerbejdžanskog vođu u vezi s hapšenjem azerbejdžanskih imigranata u Jekaterinburgu.