Iran je spreman odgovoriti na svaki novi vojni napad, rekao je danas vrhovni vođa Ali Hamenei, dodajući da je Teheran sposoban nanijeti teži udarac svojim protivnicima nego što je to učinio u 12-dnevnom ratu protiv Izraela.

"Činjenica da je naša nacija spremna suočiti se s moći SAD-a i njegovog psa na uzici, cionističkog režima, je vrijedna hvale", rekao je Hamenei.

Izrael i SAD su prošli mjesec izveli napade na iranska nuklearna postrojenja za koja kažu da su dio programa razvoja nuklearnog oružja.

"Baza koju je Iran napao je vrlo osjetljiva američka regionalna baza", rekao je Hamenei, aludirajući na raketni napad na bazu Al Udeid u Kataru. On poručuje da Iran može "nanijeti još veći udarac SAD-u i ostalima".

Iran: Možemo nanijeti još veći udarac Americi i ostalima

Iran je pod pritiskom da nastavi nuklearne pregovore sa SAD-om, a tri vodeće europske zemlje, Njemačka, Velika Britanija i Francuska, dale su rok Iranu do kraja augusta da riješi nuklearni spor jer će, u protivnom, reaktivirati sankcije Islamskoj Republici.

No, Hamenei odgovara da Iran "i na diplomatskom i vojnom polju, kada god stane na svjetsku pozornicu, učini to snažno, a ne iz pozicije slabosti". Pozvao je svoje diplomate da slijede "smjernice" i odlučno nastave svoj rad.

Iranski parlament je u srijedu saopćio da vlast ne bi smjela nastaviti pregovore bez da se prvo ispune zadani preduslovi. Teheran tvrdi da razvija nuklearni program u civilne svrhe, za proizvodnju struje.

Iran ima nekoliko podzemnih nuklearnih postrojenja. Golemi nuklearni kompleks Natanz glavno je iransko postrojenje za obogaćivanje uranija. Sastoji se od podzemnog postrojenja za obogaćivanje uranija i nadzemnog operativnog dijela. Ključno nuklearno postrojenje je Fordov koje bi se moglo koristiti za razvoj nuklearnog oružja i zakopano je duboko pod zemljom.

Pitanje nuklearnog sporazuma

Francuski diplomatski izvor je rekao Reutersu da će tri evropske zemlje morati obnoviti sankcije UN-a Iranu u okviru tzv. "snapback mehanizma", ukoliko se ne postigne nuklearni sporazum koji bi garantovao evropske interese u sferi sigurnosti.

Spomenuti mehanizam se odnosi na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2231 koja je dio nuklearnog sporazuma iz 2015. i uključuje automatsko vraćanje sankcija iz ranijih rezolucija o Iranu u slučaju "značajnog odstupanja" od preuzetih obaveza islamskog režima u Teheranu.

Iran je, usprkos prvotnom protivljenju, u ponedjeljak rekao da planira sarađivati s UN-ovim nadzornim tijelom za nuklearnu energiju - IAEA, usprkos ograničenjima koja je uveo iranski parlament, naglasivši pritom da pristup bombardiranim nuklearnim pogonima predstavlja sigurnosne probleme.

Američka medijska kuća Axios objavila je u subotu, pozivajući se na izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin podržao ideju sporazuma prema kojem bi se Teheranu zabranilo obogaćivanje uranija. Iranska novinska agencija Tasnim objavila je pak riječi "upućenog izvora" koji tvrdi da Putin Iranu nije poslao takvu poruku.