Vlada FBiH prvi put se zadužila na međunarodnom tržištu izdavanjem euroobveznica u iznosu od 350 miliona eura. Aukcija na Londonskoj berzi izazvala je ogroman interes investitora, a Federalna vlada ovaj potez naziva historijskim. Knjiga narudžbi premašila je milijardu i 800 miliona eura, čak pet puta više od planiranog iznosa. Time je Federacija ostvarila najtraženiju emisiju među svim zemljama u razvoju u ovoj godini.

Interes investiora je premašio očekivanja. Među njima je više od 70 institucionalnih ulagača iz više od 20 zemalja, uključujući i neke od najvećih svjetskih fondova i banaka.

„Ova emisija predstavlja ključnu prekretnicu u međunarodnoj fiskalnoj integraciji Federacije BiH. Rezultat aukcije pokazuje kredibilitet Federacije BiH na međunarodnom finansijskom tržištu i otvara prostor za buduće investicijske mogućnosti i gospodarski rast“, navodi Ministarstvo finansija FBiH.

Ekonomski stručnjaci pozdravljaju ovaj potez. Poručili su da je ovo znak fiskalne zrelosti i otvaranja prema ulaganjima u projekte od šireg društvenog značaja, što vodi do stabilnije ekonomske budućnosti za građane.

„Ovo je dobar potez. Pitanje je da li će biti i ulaganja u neke  elektroprojekte, ali to ćemo vidjeti. Samo Vlada zna za šta je namijenila taj novac. Vjerovatno će dio otići za potrebe infrastrukture u kantonima“, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Iako ova transakcija za vlasti predstavlja povjerenje globalnog tržišta u finansijski sistem Federacije, skeptični su neki predstavnici struke. Ispod površine stoje ozbiljna pitanja - u šta će tačno novac biti uložen i kako će biti osiguran povrat?

„Ako je to za krpljenje budžeta, onda je to stvarno problem. Jeftinije varijante su zadužiti se kod Međunarodnog monetarnog fonda. Stabilnije je, niže su kamatne stope, pouzdanije. Ali, Međunarodni monetarni fond traži poduzimanje reforsmkih zahvata“, ističe Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

„Mislim da se mogao napraviti konzorcij domaćih banaka, prevazići neka formalna ograničenja i da se to moglo u tom smislu uraditi“, smatra Kasim Tatić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

S druge strane, ovakav potez vladajućih i nije neuobičajena pojava, jer na berzu izlaze i druge zemlje regiona. Ipak, ulaz u globalnu berzu ima svoju cijenu.

„To je pozitivna stvar. Jedina tužna ili loša stvar je kamata koja je 5,5%, ali to je situacija na tržištu u ovom momentu, s jedne strane. S druge strane, prvi put se pojavljujete na finansijskom tržištu, na jednoj ozbiljnoj berzi u Londonu, pa onda morate da platite i ulaznicu“, dodaje Pavlović.

Federacija još nije precizirala šta će konkretno finansirati ovim sredstvima. A, dok obveznice Federacije BiH ulaze u portfelje svjetskih investitora, građanima ostaje da čekaju na rezultate s terena – kroz reforme, stabilnost i konkretne razvojne projekte.