Prijedor danas obilježava 33. godišnjicu stravičnih zločina nad logorašima u Keratermu.

Pored logora Omarska i Trnopolje, Kearterm, kao jedan od najozloglašenijih, bio je mjesto neizrecivih patnji i stradanja.

Kroz njega je u periodu od maja do augusta 1992. prošlo više od 3.000 ljudi, dok 371 logoraš nije preživio logoraške torture i mučenja.

Njihova tijela su nađena po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana, Jakarine Kose.

Logor je formiran na mjestu prijeratne tvornice keramike u Prijedoru, u prostorijima koje su prethodno korištene kao skladišta gotovih proizvoda.

Na današnji dan su, prema izjavama logoraša, uprava i čuvari logora pustili izudvne gasove i dim, kako bi natjerali logoraše da nasilno izađu na ulazna vrata, a onda mitraljeskom vatrom na licu mjesta ubili više od 190 logoraša.

Stravične scene o teroru u logoru pred sudovima su posvjedočili preživjeli logoraši: Fikret Alić, Jusuf Arifagić, Teofik Kulašić...

Taj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara tog i drugih prijedorskih logora, su dokazano proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.

Bio je to jedan od najtežih zločina nad nesrpskim stanovništvom počinjenih tokom agresije, a sjećanja logoraša i njihovih porodica i dalje su teška i bolna.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo je 657 logora, od toga najveći broj na teritoriji pod kontrolom vojske i policije Republike Srpske, a kroz koje je ukupno prošlo otprilike 200.000 zarobljenika.