Neočekivani novi izvor potencijalnog lijeka protiv raka dolazi iz kuhinje. Znanstvenici u Japanu otkrili su da fermentirana stevija, biljka poznata kao prirodni zaslađivač, može sadržavati spojeve koji ciljano uništavaju stanice raka gušterače, dok pritom štede zdrave stanice.

Od zaslađivača do potencijalnog lijeka

Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika bolesti. U većini slučajeva dijagnosticira se kasno, a terapije poput kemoterapije rijetko dovode do izlječenja. Preživljenje je izuzetno nisko i manje od 10 posto oboljelih živi dulje od pet godina nakon dijagnoze. Zbog toga znanstvenici traže biljne alternative.

Biljni spojevi već su dali važna otkrića, poput primjerice, paklitaksela iz pacifičke tise i vinkristina iz madagaskarskog zimzelena. U tom duhu, znanstvenici sa Sveučilišta u Hirošimi usmjerili su se na steviju (Stevia rebaudiana), biljku iz Južne Amerike poznatu po svojoj slatkoći, ali rijetko viđenu kao izvor lijekova.

Znanstvenici su fermentirali steviju koristeći soj bakterije Lactobacillus plantarum SN13T, srodnu onima koje se koriste za pripremu kruha od kiselog tijesta i kimchija. Fermentacijom je nastao spoj zvan metil-ester klorogenične kiseline (CAME), koji je imao znatno jači učinak na stanice raka nego sirovi ekstrakt stevije.

U laboratorijskim testovima, CAME je izazvao masovno odumiranje stanica raka gušterače, a zdrave bubrežne stanice ostale su uglavnom netaknute. Spoj je blokirao stanični ciklus raka i potaknuo apoptozu. Čini se da CAME mijenja genski program stanica raka, zaključili su japanski znanstvenici, aktivirajući gene koji potiču samouništenje te istovremeno suzbijajući one koji omogućuju rast tumora. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu International Journal of Molecular Sciences.

Ciljano djelovanje i antioksidativna snaga

Selektivna toksičnost CAME-a ključna je prednost. Većina lijekova oštećuje i zdrave i oboljele stanice. Fermentirani ekstrakt stevije također se pokazao snažnijim antioksidansom, učinkovitije smanjujući oksidativni stres povezan s razvojem bolesti.

Iako se studija temelji na staničnim kulturama, to otkriće naglašava potencijal mikrobne biotransformacije. U kombinaciji s pravim bakterijama, svakodnevne biljke mogle bi postati izvor novih lijekova.

Ono što je počelo kao potraga za prirodnim zaslađivačem, možda vodi prema ciljanom i netoksičnom liječenju jednog od najopakijih oblika raka, piše The Conversation.