Piše: Darko Omeragić

"Blok tarifa je suprotna svim teorijama ekonomije obima, jer u normalnim ekonomijama obima ako više kupujete imate rabat na veću količinu i cijena se smanjuje", kaže za "Slobodnu Bosnu" stručnjak za energetiku Amer Jerlagić.

Naš sagovornik, diplomirani elektroinžinjer, je jedno vrijeme bio generalni direktor Elektroprivrede BiH (2008. godine). Prije toga godinama je bio na brojnim odgovornim funkcijama u Elektrodistribuciji Mostar, Elektroprenosu Sarajevo i Elektrodistribuciji Sarajevo i jedan je od najvećih stručnjaka za ovu oblast u BiH. Upravo iz tog razloga Jerlagića smo pitali šta misli od drugom poskupljenju struje za potrošače EP BiH u posljednjih 12 mjeseci. Ovaj put posebno smo se osvrnuli na takozvanu blok tarifu koju je Regulatorna komisija za energiju FBiH (FERK) prošle godine odbila, a ove odobrila. Blok tarifom se kažnjavaju oni koji troše više struje, a nagrađuju oni koji uspiju manje potrošiti. Paradoks je u tome što će deblji kraj opet izvući najsiromašniji, što nam je Jerlagić temeljito objasnio.

"VESELJE" U TRI BOJE

Ukratko, EP BiH je blok tarife obojila u tri boje (valjda da nam poskupljenje izgleda veselije op.a.) – zelenu za potrošnju od 0 do 350 kilovat-sati mjesečno, plavu za potrošnju od 351 do 1.000 (kWh) i crvenu za one koji mjesečno troše više od 1.000 kWh. Statistika je majka svih zabluda, pa po njoj i po FERK-u i EP BiH prosječno poskupljenje struje od 1. septembra iznosi 6,85 posto. Ako je i tako, uz onih 10 posto od prošle godine struju ćemo plaćati skoro 17 posto više nego u ljeto prošle godine. No, je li baš tako?

"Blok tarifa je takva da će onaj ko više troši više i platiti. To je kažnjenička tarifa. U energetici su blok tarife poznate u slučajevima elektroprivrednih preduzeća kojima nedostaje struje. Mi smo nekada izvozili struju, a sada je uvozimo. To je sad duga priča koja počinje od restruktuiranja rudnika do svega ostalog što je išlo u krivom smjeru. Kako su premijer Nermin Nikšić i čelni ljudi EP BiH došli do podataka o tome da većina ljudi troši oko 300 kWH ne bih komentarisao, ali se ovdje radi o tome da se ova tarifa provodi u državama koje imaju socijalne kartone, a tamo gdje ih nema, poput BiH, se radi o potpunoj diskriminaciji potrošača.

Na primjer, imate jednu porodicu s 5-6 članova domaćinstva. Ti ljudi dok samo upale bojler da se istuširaju odoše u crvenu tarifu. Nisu oni krivi što ih ima puno, a imate ljude koji imaju po pet stanova u Sarajevu ili apartmana na Bjelašnici. Oni su ultra bogati, ali po svakoj stambenoj jedinici troše smiješno malo struje i uvijek su u najjeftinijih blok tarifi. Da je urađen socijalni karton onda bi se znalo ko ima po pet stanova ili apartmana i para da plati i bude u skupoj tarifi, jer bi se to sve sabralo na jedno ime i na jednom mjestu", pojasnio je Jerlagić kako bi stvari trebalo da funkcionišu u pravnoj i pravednoj državi.

Umjesto da se napravi ovakav sistem u Vladi FBiH, EP BiH i uz podršku FERK-a pristupilo se krajnjem primitivnom rješenju koje će ići preko leđa najsiromašnijih građana-potrošača. I šta će im na to odgovoriti vlast? Ko vam je kriv šta vas ima puno, a živite na jednoj adresi?

LOŠA I DISKRIMINIRAJUĆA ODLUKA

"Ova blok tarifa nema veze s racionalizacijom potrošnje, jer se ona koristi isključivo u sistemima kojima nedostaje struje, nego da se korisnici kroz cijenu natjeraju na manju potrošnju. Riječ je o lošoj i diskriminirajućoj odluci", dodaje Jerlagić.

Zašto FBiH nema dovoljno struje i zbog čega ne gradi nove energetske objekte je pravo pitanje za ovu vlast. Da li ih je iznenadila činjenica da vladaju u vremenu tranzicije i da će se neki termokapaciteti gasiti? Nije, to je opšte poznata činjenica.

"Zna se odavno za to. Alternative su sunce i vjetar, ali je problem noć. Termoelektrana radi 6.000 sati godišnje s nekom snagom od, recimo, 100 megavata i da bi se pokrila ta TE s nekom solarkom potrebno je imati 100 megavata da je namiri tokom dana, a onda treba još 100 megavata za punjenje baterija koje će raditi tokom noći i potreban je baterijski sistem koji može biti u nekoj hali. To znači da je neko u posljednjih 10 godina u Vladi FBiH i upravama EP BiH morao razmišljati o tome da se u svakom gradu na području obje elektroprivrede u FBiH (EP BiH i EP HZHB) napravi jedan baterijski storidž od 30,40 ili 50 megavat-sati koji će preko dana uzimati jeftinu struju od nas proizvođača iz obnovljivih izvora ili od privatnih ili javnih solara, kada ima viška struje u dva popodne, i da tu energiju 'gurne' u bateriju, i da onda naveče kada nema struje i kada ne bude termoelektrana imaju neko rješenje", predlaže Jerlagić.

Kao izgovor za neizgradnju elektroenergetskih objekata neki se pozivaji na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o zabrani raspolaganja državnom imovinom, no ni to ne može biti izgovor jer postoji i privatno zemljište i privatne elektrane, pa tu ne može biti izgovor Schmidt.

"Evo sada ja radim elektranu od 3 megavata na svojoj zemlji i sutra ću prodavati struju. Dakle, postoje rješenja", ističe naš sagovornik.

Ovi primjeri nam pokazuju da su Vlada FBiH, resorno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i EP BiH mogli malo više truda uložiti u očuvanje elektro-energetskog sistema i džepova građana FBiH, ali čini se da je negativna selekcija kadrova i dalje preča od stručnosti zbog čega se svaki problem lomi preko leđa građana. Zato je struja poskupjela prošle godine, pa ponovo ove godine i ne bi bilo iznenađenje da tako bude i naredne.

Tako će biti sve dok su nam na čelnim pozicijama ljudi koji se tek uče tom poslu dok sva pamet odlazi na Zapad, jer se tamo, za razliku od BiH, pamet i dalje cijeni.