U skladu s očekivanjima, Kremlj je suzdržano reagirao na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da će za desetak dana obznaniti uvođenje žestokih sankcija Rusiji jer ga, figurativno govoreći, Vladimir Putin vuče za nos i govori da želi mir, a nastavlja napade na Ukrajinu. Rusi su u ponedjeljak nastavili s oprobanom taktikom - danju su optuživali Zapad i Ukrajince za ratobornost, a u noći su masovno raketirali ukrajinska naselja i ubijali civilno stanovništvo.

"Zapadne zemlje zahtijevaju trenutni prekid vatre od Rusije da bi kupile vrijeme za Ukrajinu, dale joj pauzu i napumpale je oružjem", optužio je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Prema njemu, ovo je prvi put u tamošnjoj povijesti "da se Rusija bori sama protiv cijelog Zapada", pa sebi ne smije dopustiti slabost, što je eufemizam za najavu nastavka ratovanja.

Uobičajeno, još agresivniji bio Dmitrij Medvedev, nekadašnji ruski predsjednik, koji je izjavio da Trump želi igrati igru ultimatuma s Rusijom. "Trump igra igru ultimatuma s Rusijom: 50 dana ili 10… Trebao bi zapamtiti dvije stvari: 1. Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran. 2. Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak prema ratu. Ne između Rusije i Ukrajine, nego s njegovom vlastitom zemljom. Ne idi putem uspavanog Joea! (Bidena)", napisao je Medvedev. Ubrzo mu je odgovorio Lindsey Graham, jedan od glavnih zagovornika politike čvrste ruke prema Rusiji unutar ekipe američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Onima u Rusiji koji vjeruju da predsjednik Trump nije ozbiljan u namjeri da prekine krvoproliće između Rusije i Ukrajine - uskoro ćete se žalosno prevariti. Uskoro ćete također vidjeti da Joe Biden više nije predsjednik. Sjednite za mirovni stol", zaprijetio je Graham.

Inače, u protekla 24 sata ruska vojska opet je dronovima i projektilima žestoko napala 73 ukrajinska grada i sela. U noći na utorak ubijena su 22 civila, od toga 17 zatvorenika u kazneno-popravnoj instituciji u Zaporižji, a još 85 osoba je ranjeno. Na bojištu nema velikih promjena, a glavnina operacija odvija se kod Pokrovska, koji Rusi opsjedaju već 18 mjeseci. Ovaj podatak najbolje ilustrira sposobnost ruske vojske.

Svi čekaju što će zaista napraviti Donald Trump, koji je prošli petak dramatično skratio rok koji je dao Rusiji za pristanak na primirje, smanjivši ga s prvotnih 50 dana na manje od dva tjedna. Trump je izjavio da je "vrlo razočaran" Putinom zbog neprestanog bombardiranja ukrajinskih gradova. "Nema razloga za čekanje. Jednostavno, ne vidimo nikakav napredak", rekao je novinarima. Prvotno je najavio da će, ako Rusija ne pristane na primirje u roku od 50 dana, SAD uvesti sekundarne carine do 100 posto na robu iz zemalja koje i dalje posluju s Rusijom, a onda je taj rok opasno skraćen. "Odredit ću novi rok od otprilike 10 ili 12 dana", najavio je.

Ultimatum Washingtona upućen je svim onim državama koje bi nastavile kupovati naftu i plin od Rusije - uvele bi im se stopostotne carine i izgubile bi pristup američkom tržištu, ili bi odbile kupnju ruskih energetskih resursa pa nastavile poslovati s SAD-om. To bi potencijalno moglo zadati ogroman udarac ruskom gospodarstvu, radikalno urušavajući izvoz, čak uzimajući u obzir mogućnost zaobilaženja sankcija. Prema procjenama analitičara, u tom slučaju Rusija će se naći u situaciji gotovo potpune međunarodne ekonomske izolacije, poput Iraka pred kraj vladavine Sadama Huseina, Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) od 1992. do 2000. ili režima apartheida u Južnoj Africi od kraja 1980-ih, kada su zapadne zemlje počele doista primjenjivati sankcije protiv nje.

Opasnost ne prijeti samo Rusiji, čiji je obujam izvoza u SAD neznatan, nego i, što je još važnije, njezinim trgovinskim partnerima. Trump nije precizirao koje bi zemlje mogle postati meta sankcija, ali predstavnici njegove administracije pojasnili su da se misli na kupce ruske nafte. A glavni kupci ruske nafte sada su Kina, Indija i Turska, dok Mađarska i Slovačka također kupuju malo putem naftovoda. Tu su i naftni derivati, čiji je krug kupaca širi i uključuje čak i Saudijsku Arabiju, koja kupuje loživo ulje od Rusije za sagorijevanje u svojim naftnim elektranama.

"Unatoč prekidu uvoza u protekle tri godine, zapadna koalicija ukrajinskih saveznika nije pronašla učinkovita ograničenja za rusku trgovinu naftom. Sankcije svakako imaju određeni učinak i stvaraju određene poteškoće za Moskvu, budući da, na primjer, koncentriraju sav izvoz energenata na tri glavne zemlje, i to uz popust, ali ipak nisu uspjele temeljito uništiti ruski izvoz", skeptično je Trumpovu prijetnju komentirao Sergej Vakulenko, viši suradnik u Centru Carnegie Berlin za ruske i euroazijske studije, u intervjuu za portal Meduza.

Glavno pitanje je kako će se postaviti Kina i zato će Trumpov ministar financija Scott Bessent na sastanku s tamošnjim vodstvom razgovarati o sankcijama protiv Rusije. Jer ako Kina nastavi kupovati ruske energetske resurse, pa kao odgovor na uvođenje stopostotnih carina Amerike uvede slične carine na robu iz SAD-a, tada će Trump morati odlučiti - ili odustati od ideje sekundarnih sankcija ili ići do kraja, ali to bi moglo dovesti do globalnog trgovinskog rata. Naime, nakon Kine, i neke druge zemlje mogle bi zauzeti sličan stav, što bi predstavljalo težak geopolitički poraz za SAD. Zato su rezultati pregovora Washingtona i Pekinga važni i uvelike će odrediti kako će se razvijati rat u Ukrajini.

Jedna recentna odluka Washingtona sugerira da se ne želi ići prema eskalaciji. Administracija Donalda Trumpa spriječila je tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea da se zaustavi u New Yorku i Dallasu tijekom tranzitnog putovanja u Srednju Ameriku, a odluka je donesena nakon prigovora Kine. Prije dvije godine, administracija Joea Bidena dopustila je tadašnjoj tajvanskoj predsjednici Tsai Ing-wen da posjeti New York tijekom putovanja u Belize i Gvatemalu.

Trenutačno ograničenje signalizira promjenu u pristupu Trumpove administracije angažmanu s Tajvanom. Bonnie Glaser, vodeća stručnjakinja za Kinu i Tajvan u njemačkom Marshallovu fondu, smatra da Trump na taj način želi izbjeći pogoršanje odnosa s Pekingom usred tekućih trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine te se priprema za mogući summit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom. Uz zaključak kako Amerikanac griješi jer ispada slab pred Xijem.

(Jutarnji list)