Mira Murati do prije nekoliko mjeseci bila je glavna tehnička direktorica u OpenAI-u – kompaniji koja je razvila ChatGPT, danas najpoznatiji alat vještačke inteligencije na svijetu. Na poziciji moći i uticaja kakva se u Silicijskoj dolini rijetko postiže, odlučila je da napravi radikalan zaokret: napustila je firmu koju je pomogla pretvoriti u globalnog giganta, i osnovala vlastitu organizaciju – Thinking Machines Lab.

Njena nova misija je ambiciozna: razviti razumljiviju, sigurniju i etičkiju vještačku inteligenciju. Firma je registrovana kao korporacija za javno dobro, što znači da joj je društvena korist formalno ugrađena u temelje poslovanja. Murati ne želi „još jedan AI start-up“. Ona želi tehnologiju koja neće zasjeniti čovjeka – nego mu pomoći.

Rođena je 1988. u postkomunističkoj Albaniji. Odrasla je u porodici skromnih prihoda, ali s jasnim uvjerenjem da se kroz znanje mijenja sudbina. Već sa 16 godina dobija stipendiju u Kanadi, a potom nastavlja obrazovanje na američkom Dartmouth Collegeu, gdje studira mašinstvo i konstruiše hibridni trkaći automobil – znak rane sposobnosti da povezuje različite discipline.

Profesionalni put je vodi prvo u aeronautiku, pa u Teslu, gdje radi na autopilotskim sistemima za Model X. Tu prvi put ozbiljno dolazi u kontakt s vještačkom inteligencijom – tehnologijom koju će kasnije nazvati „posljednjom i najvažnijom koju ćemo kao čovječanstvo ikad izgraditi“.

Od 2018. bila je jedan od ključnih ljudi OpenAI-a – laboratorija koji je lansirao GPT-3, GPT-4, i na kraju ChatGPT. Njena odluka da se ovaj alat ponudi širokoj javnosti označila je trenutak kada je AI tehnologija postala dostupna svima, ne samo stručnjacima.

No s tim razvojem dolaze i pitanja. Murati je među rijetkima koji su javno govorili o opasnostima koje AI može donijeti, poredeći njegov potencijal s nuklearnim oružjem. Više puta je ponovila da AI ne smije biti samo tehnički problem već i društveno, filozofsko, pa i političko pitanje. „Mi u laboratorijima smo samo mali broj ljudi. Treba nam mnogo više doprinosa“, izjavila je.

Thinking Machines Lab upravo zato okuplja naučnike, inžinjere i mislioce koji žele graditi AI koji neće biti samo efikasan, nego i objašnjiv. „Ogromna je praznina u našem razumijevanju kako ovi sistemi zapravo funkcionišu“, rekla je Murati. U njenom timu je već i John Schulman, jedan od suosnivača OpenAI-a.

Njena karijera, međutim, nije prošla bez kontroverzi. Izjava da „možda neki kreativni poslovi koje bi AI mogao eliminirati nikada nisu ni trebali postojati“ izazvala je bijes u umjetničkim krugovima. Nije odgovarala ni na pitanja o treniranju video-modela Sora sa YouTube sadržajima – što je dodatno otvorilo priče o netransparentnosti u radu OpenAI-a.

Povukla se iz kompanije u burnom trenutku, odmah nakon iznenadne smjene i brzog povratka Sama Altmana na čelo firme. Nakratko je bila i vršilac dužnosti izvršne direktorice, ali, kako kaže, željela je prostor za vlastito istraživanje.

Mira Murati je danas jedno od rijetkih lica u svijetu visoke tehnologije koje uspijeva spojiti inženjersku preciznost s etičkim refleksom. U vremenu kada AI sistemi već oblikuju obrazovanje, rad, politiku i kulturu, ona ne nudi lake odgovore – ali nudi ozbiljna pitanja i lični integritet.

Ako njena ideja uspije, Thinking Machines Lab neće biti samo eksperiment u boljoj tehnologiji, nego i u boljem društvu.