Američki predsjednik Donald Trump pozvao je Kinu i Indiju da prekinu s kupovinom ruske nafte jer time, prema njegovim riječima, pomažu finansirati rat koji Kremlj vodi protiv Ukrajine.

Trump je otvorio to pitanje u okviru svojih nastojanja da izvrši dodatni pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi pristao na prekid vatre.

Međutim, jeftina ruska nafta koristi rafinerijama u tim zemljama, koje na taj način zadovoljavaju svoje energetske potrebe, i za sada ne pokazuju nikakvu namjeru da odustanu od takve prakse.

Tri zemlje predvode po uvozu ruske nafte

Kina, Indija i Turska postale su najveći uvoznici ruske nafte, koja je prije sankcija uglavnom išla prema državama Evropske unije. Odluka EU-a da od januara 2023. bojkotira većinu ruske nafte koja dolazi morskim putem izazvala je drastičnu promjenu tokova nafte – od Europe prema Aziji, piše Independent.

Od tada, Kina je postala najveći ukupni kupac ruske energije, s uvozom vrijednim oko 219,5 milijardi dolara, uključujući naftu, plin i ugljen. Slijede Indija sa 133,4 milijarde dolara i Turska s 90,3 milijarde dolara. Zanimljivo je da je Indija, prije ruske invazije na Ukrajinu, uvozila relativno male količine ruske nafte.

S druge strane, Mađarska, iako članica Europske unije, i dalje uvozi dio ruske nafte putem naftovoda. Mađarski premijer Viktor Orbán više je puta kritizirao sankcije protiv Rusije, čime dodatno naglašava podjele unutar EU-a po ovom pitanju.

Privlačna jeftinija nafta

Glavni razlog zašto mnoge zemlje nastavljaju kupovati rusku naftu je jednostavan – ona je jeftinija. Budući da se ruska sirova nafta prodaje po nižoj cijeni od međunarodnog referentnog standarda, Brent nafte, rafinerije mogu ostvariti veće profitne marže prerađujući je u proizvode poput dizelskog goriva, benzina i lož-ulja.

Prema podacima Kijevske škole ekonomije, Rusija je samo u junu ostvarila prihod od 12,6 milijardi dolara od izvoza nafte. Unatoč naporima Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) da ograniče ruske prihode putem cjenovnih ograničenja, Moskva i dalje ostvaruje značajnu zaradu.

Ruska flota u sjeni

Cjenovni limit predviđa da brodarske i osiguravateljske kompanije odbiju rukovati pošiljkama ruske nafte čija cijena premašuje dogovoreni prag. Ipak, Rusija je u velikoj mjeri uspjela zaobići te mjere koristeći tzv. „flotu u sjeni” – starije brodove, osiguravatelje i trgovačke partnere registrirane u zemljama koje ne provode sankcije.

Prema procjenama Kijevskog instituta, ruski izvoznici nafte mogli bi ove godine ostvariti prihod od čak 153 milijarde dolara. Fosilna goriva ostaju najveći pojedinačni izvor prihoda za ruski državni proračun. Prihodi od izvoza podržavaju vrijednost rublje i omogućuju Rusiji nabavu strane robe, uključujući oružje i ključne dijelove potrebne za njegovu proizvodnju.