Ruski predsjednik Vladimir Putin već jako dugo govori da želi sjesti s za stol s američkim liderom Donaldom Trumpom. Vjeruje da je sastanak oči u oči, a ne samo napredak na bojnom polju, njegova najbolja prilika da osigura pobjedu u ratu protiv Ukrajine.

Analitičari koji proučavaju Putina, kao i ljudi koji ga poznaju, od prvih dana ratne invazije na Ukrajinu govore kako je Putinov glavni cilj ponajprije osigurati mirovni sporazum kojima će postići svoje geopolitičke ciljeve, a ne nužno osvajanje određenih dijelova teritorija na bojnom polju, piše New York Times.

Što zapravo Trump znači Putinu?

Isti analitičari tvrde da je američki predsjednik u najboljoj poziciji da mu pomogne ostvariti te ciljeve, koji uključuju držanje Ukrajine izvan NATO-a i sprječavanje budućeg širenja vojnog saveza. Čini se da se jedino tako može objasniti zašto se Putin činio toliko fokusiranim na udovoljavanje Trumpu i izbjegavanje pogoršanja odnosa s Washingtonom, čak kada Trump gubi strpljenje zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre.

“Putin želi zadržati Trumpa kao resurs za mogući prijelaz na mir. Trump je potreban za ispunjavanje ruskih uvjeta”, mišljenja je Sergej Markov, prokremljovski politički analitičar u Moskvi.

Putin je u januaru rekao kako bi bilo najbolje da se osobno sastane s Trumpom kako bi mirno porazgovarali o svim područjima od interesa za SAD i za Rusiju. U četvrtak ujutro Kremlj je potvrdio da Putin i Trump planiraju sastanak idućih dana, ali nije naveo tačan datum željenog summita. Trumpova administracija pokušava odgoditi susret jer od Kremlja očekuje znak da je Putin doista ozbiljan u vezi s pravim prekidom vatre na bojnom polju.

O čemu su razgovarali Putin i Witkoff?

Sada se postavlja pitanje na kakve je ustupke Putin pristao u razgovoru održanom u srijedu u Moskvi s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom. Ne zna se o čemu dvojica muškaraca razgovarala. Glavni savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je tek da je Putin prenio određene signale Witkoffu o Ukrajini, ali nije ulazio u detalje.

Jedna mogućnost je da je Putin signalizirao veću fleksibilnost po pitanju podjele teritorija ili trgovine dijelovima zemlje s Ukrajinom.

Mjesecima ruski izaslanici u razgovorima s američkim kolegama inzistiraju da se Moskvi daju četiri ukrajinske regije (Donjeck, Herson, Luhansk i Zaporižja) koje je Kremlj anektirao krajem 2022., iako su veliki dijelovi teritorija tih pokrajina ostali pod ukrajinskom kontrolom. Američki pregovarači smatrali su taj stav nerazumnim i vidjeli ga kao znak da Moskva nije ozbiljna u pregovorima o okončanju rata.

Ključni Putinovi zahtjevi

Neki analitičari sugeriraju da je Putin izaslanicima poručio da se drže samo najtvrđeg stava kako bi iznudio sastanak između njega i Trumpa. Ruski zvaničnici možda se nadaju da će susret jedan na jedan dati Putinu priliku da nagovori Trumpa, koji Rusiju smatra prijateljem, da ponovno podrži stavove ruskog čelnika o “temeljitim uzrocima sukoba”.

Ljudi bliski Kremlju, kao i politički analitičari, navode kako su Putinovi zahtjevi, među kojima je i ostvarivanje uvjeta za postavljanje vladu u Kijevu koja bi bila podložna kontroli Moskve, važniji od toga koji će teritorij Rusija u konačnici kontrolirati.

Tatjana Stanovaja, viša saradnica u neprofitnoj organizaciji Carnegie centar za Rusiju i Euroaziju, istaknula je da Moskva od samog početka nije formalno razgraničila teritorij četiriju anektiranih regija, što, po njezinom mišljenju, ukazuje da je Putin zadržao određenu fleksibilnost po pitanju teritorija. Nije isključila mogućnost da bi Moskva bila otvorena za razmjenu određenih teritorija.

"Teritorij je sporedna priča"

“Najvažnija stvar za Putina su NATO i čvrste garancije da Ukrajina neće biti u NATO-u i da zemlje NATO-a neće biti vojne prisutne unutar Ukrajine, plus niz političkih zahtjeva prema samoj Ukrajini“, rekla je Stanovaja. O drugim zahtjevima, dodala je, Rusija bi mogla biti spremna pregovarati.

“Jedna od Putinovih osobina je da se ne drži unaprijed pripremljenog plana. Živi za danas, zna otprilike što želi dobiti na kraju“, rekla je Stanovaja. Naglasila je da u tom slučaju, ruski vođa želi da Ukrajina prestane biti ono što on smatra “antiruskim projektom“ i da se vrati u sferu utjecaja Moskve.

“Dakle, ili će to postići kroz garancije NATO-a, odnosno garancije Zapada, ili kroz političku kontrolu unutar Ukrajine. Jedno ili drugo, ili oboje. Onda ćemo vidjeti kako će ići. Teritorij je zapravo sporedna priča”, rekla je.