Američki predsjednik Donald Trump objavio je kako će danas ugostiti čelnike Armenije i Azerbajdžana na summitu koji je nazvao "povijesnim", a čiji je cilj okončanje desetljeća dugog neprijateljstva između dviju bivših sovjetskih republika, piše The Guardian.

Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev "pridružit će mi se u Bijeloj kući na službenoj Ceremoniji potpisivanja mira", objavio je Trump u četvrtak na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Dva dugogodišnja neprijatelja vodila su dva rata oko sporne regije Nagorno-Karabah. Azerbajdžan je regiju konačno vratio pod svoju kontrolu u munjevitoj ofenzivi 2023. godine, što je potaknulo egzodus više od 100.000 etničkih Armenaca. Iako su dvije zemlje održavale mirovne pregovore, uključujući i prošlomjesečne u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, značajniji pomak dosad nije postignut.

"Ove dvije nacije su godinama bile u ratu, što je rezultiralo smrću tisuća ljudi", napisao je Trump. "Mnogi su čelnici pokušali okončati rat, bez uspjeha, sve do sada, zahvaljujući 'TRUMPU'. Moja administracija je već neko vrijeme angažirana s obje strane", dodao je, istaknuvši kako je "vrlo ponosan na ove hrabre vođe što su učinili pravu stvar".

Što donosi sporazum?

Američki čelnik, poznat po uvjerenju da njegovi posrednički napori zaslužuju Nobelovu nagradu za mir, najavio je i da će Washington potpisati bilateralne sporazume "s obje zemlje kako bi zajedno ostvarile ekonomske prilike" koje bi mogle otključati potencijal regije Južnog Kavkaza.

Potencijalni sporazum mogao bi okončati desetljeća sukoba i postaviti temelje za ponovno otvaranje ključnih prometnih koridora koji su zatvoreni od ranih 1990-ih. Prema dužnosnicima koji su razgovarali s agencijom Associated Press, sporazum bi SAD-u dao prava na zakup za razvoj koridora nazvanog "Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet".

Taj koridor povezao bi Azerbajdžan s njegovom eksklavom Nahčivan, koja je od ostatka zemlje odvojena pojasom armenskog teritorija dugim 32 kilometra. Očekuje se da će tranzitni koridor s vremenom uključivati željezničku prugu, naftovode, plinovode i optičke kabele. Sporazum ne predviđa da SAD financira izgradnju, već da ga razvijaju privatne korporacije.

Sporazum je uslijedio nakon posjeta Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa Bakuu ranije ove godine. Podsjetimo, Armenija i Azerbajdžan desetljećima su se sukobljavali oko kontrole nad regijom Nagorno-Karabah, koja je tijekom sovjetske ere imala autonomni status unutar Azerbajdžana. Tenzije između kršćanskih Armenaca i većinski muslimanskih Azera eskalirale su raspadom Sovjetskog Saveza, što je dovelo do dugogodišnjeg sukoba.