Kad je prošle sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio plan za potpuno preuzimanje pojasa Gaze, niko nije bio previše oduševljen. Izraelska vojska smatra da je plan prerizičan, kako za taoce tako i za IDF, koji bi se mogao naći u iscrpljujućoj ofanzivi s krajem koji se ne nazire. Ultranacionalisti u vladi pak smatraju da ne ide dovoljno daleko i zazivaju totalnu anihilaciju Gaze.

Izraelski građani bi radije htjeli vidjeti sporazum o oslobađanju talaca, čak i ako to podrazumijeva značajne ustupke, dok svjetske sile, suočene s rastućim pritiskom vlastitih građana zbog humanitarne krize i gladi u Gazi, žele da sve završi što prije.

Ko je od ovih glasova najvažniji za izraelskog čelnika, Netanyahu je otkrio u nedjelju navečer, kad je u obraćanju javnosti branio vojnu ofanzivu u Gazi i najavio da će biti još opsežnija od onoga što je prethodno najavljeno. "Pod izraelskom vojnom kontrolom je 70-75 posto Gaze. Ali postoje dva preostala Hamasova uporišta. To su grad Gaza i kampovi u području al-Mawasi (humanitarne zone). IDF je dobio naredbu da ih demontira", kazao je Netanyahu. O tome je odlučeno još prošle sedmice na sastanku sigurnosnog kabineta. Netanyahu nastoji u vladi zadržati krajnje desne stranke jer bi gubitkom još jednog zastupnika ostao bez većine u Knessetu, gdje njegova koalicija sada ima 60 od 120 zastupnika.

Zato je čak i oštra kritika ministra financija Bezalela Smotricha ostala bez ikakvih posljedica, što bi u drukčijim okolnostima bilo teško zamislivo. Smotrich je, naime, tokom vikenda objavio podugački video na društvenim mrežama u kojem kaže da je izgubio vjeru u sposobnost i spremnost premijera da porazi Hamas te ga je optužio za gubljenje vremena i izbjegavanje donošenja teških odluka u vođenju rata u Gazi. Umjesto da ga smijeni, Netanyahu je odlučio nastaviti sa svojim planom okupacije Gaze. Netanyahu ne želi izbore i treba mu Smotricheva podrška da bi ostao na vlasti. Unatoč prijetnjama, Smotrich zapravo ne želi napustiti vladu jer ankete pokazuju da bi u slučaju izbora njegova stranka teško prešla potrebni prag od pet posto. Prema pisanju Haaretza, postoji mogućnost da je Smotrichev napad na Netanyahua dio koordiniranog političkog poteza uoči mogućih izbora, s ciljem da se ministar pozicionira desno od premijera i napadima na Likud pridobije dodatnu podršku birača. Ako obojica procjenjuju da su izbori neizbježni, takvo tumačenje ima smisla.

Knesset će se u punom broju ponovo sastati sredinom oktobra, a ultraortodoksne stranke koje su napustile vladajuću koaliciju će pokušati osujetiti donošenje zakona koji bi zahtijevao mobilizaciju od studenata vjerskih škola. IDF se sada suočava s odlukom o tome koliko trupa je potrebno i koliko dugo te kada i koliko rezervista mobilizirati za planiranu kopnenu ofenzivu u Gazi. Očekuje se da će načelnik Glavnog stožera vojske Eyal Zamir brojke objaviti do kraja ove sedmice. Do sada je najveći broj pozvanih rezervista bio oko 287.000, nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. Svi detalji operacije, uključujući metode i vremenske okvire, zahtijevat će novo odobrenje kabineta, što ostavlja prostor za promjene koje bi mogle zadovoljiti Smotricha.

Vojni planeri uzimaju u obzir humanitarne i diplomatske izazove, tehničku spremnost tenkova, oklopnih vozila i zaliha municije te mogućnost bojkota iz država poput Njemačke. Sigurnost talaca ostaje ključna prepreka. Vojska očekuje da će Hamas pojačati odbranu oko zarobljenika i da bi ih mogao premještati. Zamir je naglasio da IDF neće napadati područja za koja se zna da se u njima nalaze taoci, unatoč političkim pritiscima. Također je najavio da će trupe dobivati vrijeme za odmor, čak i ako to produži borbe na više od šest mjeseci. Jerusalem Post piše da bi poziv za mobilizaciju do 30. novembra moglo primiti 430.000 tisuća rezervista. Netanyahu je rok za zauzimanje Gaze postavio do 7. oktobra ove godine. Vojni izvori za izraelski portal Ynet navode da ofanziva vjerovatno neće započeti prije kraja augusta. Vojska, naime, uzima u obzir iscrpljenost rezervista, koji su više puta mobilizirani od oktobra 2023. 

Bivši šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Giora Eiland izjavio je za 103FM da nedostatak koherentne vojne strategije potkopava izraelsku poziciju i ugrožava taoce. Odluku kabineta o Gazi opisao je kao bez presedana po nejasnoći, ocijenivši da čak ni sami članovi kabineta ne znaju što su odlučili. Eiland je naveo da je Netanyahu prije sastanka zagovarao potpunu okupaciju Gaze i "apsolutnu pobjedu", ali je kasnije popustio pod pritiskom IDF-a i ministara, ostavljajući državu u nejasnoj situaciji. "To zaista odražava veliku zbrku u kojoj se Izrael nalazi", kazao je.

UN je oštro kritizirao izraelske planove. Velika Britanija, Francuska i druge zemlje upozorile su da bi plan mogao prekršiti međunarodno humanitarno pravo te su, uz Dansku, Grčku i Sloveniju, pozvale na njegovo povlačenje. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da bi invazija mogla postati "izraelski Vijetnam" te je pozvao na sankcije Izraelu.

Australija je posljednja u nizu zemalja koje su najavile spremnost priznati palestinsku državu na skupštini UN-a sljedećeg mjeseca. Da mu pozivi međunarodne zajednice na prestanak ratovanja ništa ne znače Izrael je pokazao i prošlog vikenda kad je ubio petoricu zaposlenika Al Jazeere, uključujući novinara Anasa al-Sharifa.