Europski lideri moraju djelovati odlučno kako ne bi izgledalo da Washington i Moskva na njih gledaju kao na „ravnodušne ili apatične“ u pregovorima o ratu u Ukrajini, upozorio je umirovljeni američki vojni časnik. Govoreći za Kyiv Post, istaknuo je da bi sporazum koji nagrađuje rusku agresiju predstavljao samo „nepravedno privremeno primirje“, a ne istinski mir.

Upozorenje pukovnika Richarda Williamsa, veterana s bogatim iskustvom u NATO-u, dolazi u trenutku kada je skupina od sedam europskih lidera – među kojima su i predstavnici Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke – dostavila vlastite mirovne prijedloge Sjedinjenim Američkim Državama. Time nastoje utjecati na dnevni red predstojećeg sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, zakazanog za 15. augusta na Aljasci.

Nepravedno primirje

Pukovnik Williams posebno je kritizirao ideju da bi se sporazum mogao postići precrtavanjem granica – mogućnost koju je Trump ranije spominjao. Takav dogovor, smatra on, ne bi bio ništa drugo doli „krvava ruska otimačina teritorija u zamjenu za nepravedno privremeno primirje“. Optužio je američkog predsjednika da time želi „ni za što dobiti Nobelovu nagradu za mir“.

Njegovi komentari odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost u Europi da bi mirovni sporazum postignut isključivo između američkih i ruskih čelnika mogao ići na štetu Ukrajine.

"Hoće li Trumpova i Putinova „poslovna“ moćna diplomacija ikada izvući zeca pravde iz šešira i iznenaditi Zelenskog te preokrenuti tri godine brutalnog kriminalnog ubijanja?" zapitao je.

Također je postavio direktno pitanje europskim liderima:
"Hoće li Europa i NATO ponovno dopustiti samoproglašenim „velikim dečkima“ da podijele velik dio Europe dok oni sramežljivo gledaju u pod?"

Williams je dodao kako su „svijet i iskustvo proteklih 80 godina pokazali što Hirošima i Nagasaki danas znače – molitva za mir nikada nije bila dovoljna“. Pozvao je na proaktivniju ulogu europske „Koalicije voljnih“, naglasivši da će Washington i Moskva „bilo što manje“ shvatiti kao europsku ravnodušnost ili apatiju.

Koordinirani odgovor Europe

U zajedničkoj izjavi, europski lideri poslali su, čini se, jasan odgovor. Potpisnici, među kojima su francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, postavili su čvrste crvene linije. Iako pozdravljaju Trumpove diplomatske napore, inzistiraju da svako rješenje mora „štititi vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Europe“.

Ključno, naglasili su da se „put prema miru u Ukrajini ne može definirati bez Ukrajine“ te da se „međunarodne granice ne smiju mijenjati silom“. U izjavi se navodi da bi trenutačna linija bojišnice trebala biti „polazišna točka pregovora“, a zemlje su se obvezale nastaviti „značajnu vojnu i financijsku potporu Ukrajini“.

Zajedničku izjavu potpisali su i talijanska premijerka Giorgia Meloni, njemački kancelar Friedrich Merz, poljski premijer Donald Tusk, finski predsjednik Alexander Stubb i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen – čime su poslali poruku o jedinstvenom europskom frontu odlučnom da bude aktivni sudionik, a ne pasivni promatrač u bilo kojem mirovnom procesu.