Vladimir Putin neće doputovati na Aljasku kako bi Donaldu Trumpu iznio teritorijalni zahtjev za tu američku saveznu državu, prodanu SAD-u 1867. za 7,2 milijuna dolara, kako su neki spekulirali.

Umjesto toga, ruski predsjednik planira iskoristiti potencijalni summit s Trumpom kako bi pokušao ispregovarati razmjenu dijelova ukrajinskog teritorija u zamjenu za primirje – nešto što Trump navodno želi, ali još ne zna kako postići.

Aljaska kao politički simbol

Putinov savjetnik Jurij Ušakov izjavio je da je Aljaska “potpuno logično” mjesto za sastanak, budući da geografski spaja dvije supersile preko Beringovog tjesnaca. No let iz Moskve do Anchoragea traje oko devet sati, a iz Washingtona gotovo osam, što ovu lokaciju čini nepraktičnom – i zbog toga simbolički snažnom.

Aljaska je ujedno i sigurno odredište za ruskog lidera, budući da SAD, poput Rusije, ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda koji je 2023. izdao nalog za Putinovo uhićenje zbog ratnih zločina u Ukrajini. Ruta do Aljaske ne prolazi preko „neprijateljskih“ teritorija, što dodatno umanjuje rizik.

Iza kulisa – trgovina, sankcije i NATO

Iako se javno govori o mogućem prekidu vatre u Ukrajini, pravi cilj summita bio bi privatni dijalog o ukidanju sankcija, trgovinskim odnosima te zaustavljanju širenja NATO-a prema istoku. Sve su to teme koje nadilaze aktualni rat u Ukrajini, a Rusija ih uporno pokušava vratiti na dnevni red.

Zanimljivo, Trump načelno ne isključuje mogućnost da Volodimir Zelenski prisustvuje sastanku, no teško je vjerovati da bi Putin na to pristao – osobito u trenutku kada ruska vojska intenzivira napade na ukrajinske gradove.

Povijest hladnih summita

Summiti SAD-a i Rusije (ili bivšeg SSSR-a) često su se održavali u hladnim klimatskim zonama, poput Helsinkija, gdje su se Trump i Putin zadnji put susreli 2018. Tada je Trump šokirao međunarodnu zajednicu izjavom da više vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajnim agencijama.

Povijest pamti i poznati summit Reagana i Gorbačova u Reykjavíku 1986., gdje se raspravljalo o ukidanju nuklearnog oružja, ali bez dogovora. Kasnije su Clinton i Jeljcin održali više sastanaka, uključujući onaj u Birminghamu 1998., dok je Rusija još bila članica G8.

Danas je ta skupina ponovno G7, a odnosi Washingtona i Moskve znatno su narušeni.

Sumrak diplomacije

Ako se sastanak na Aljasci doista i dogodi, bit će tek četvrti američko-ruski summit od 2010. godine – što dovoljno govori o dubini aktualne krize.

Iako se spominje mogućnost prekida rata, analitičari ne očekuju konkretne rezultate dok ruske snage i dalje bombardiraju Ukrajinu, a Putin koristi svaku priliku da ojača svoju pregovaračku poziciju uoči američkih izbora.