Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u emisiji RTL Direkt komentirala aktuelne sukobe u Ukrajini i Gazi.

Na pitanje šta se to mora uopće dogoditi u Gazi da bi se situacija smirila, da bi rat završio, Pusić je kazala:

"Mislim da jedino ko bi to mogao završiti ili spriječiti dalji genocid i krvoproliće je energična američka intervencija koja se neće dogoditi. Situacija je takva da se ona sada neće dogoditi. Ova administracija svakako neće biti ta koja će intervenirati. Izraelski premijer je prije nekoliko dana rekao da oni moraju ići do kraja.

Njegovi koalicijski partneri, pripadnici vrlo malih ekstremističkih fundamentalističkih stranaka koji de facto sada već diktiraju apsolutno izraelsku politiku. Ministar finansija je rekao neka umiru od gladi, dakle, apsolutno žele uništiti te ljude i izbaciti ih s cijelog područja onog što je nekad trebalo biti područje dvije države, dakle iz Izraela i Palestine", istakla je Pusić.

Stvarno su potresne snimke koje gledamo zadnjih mjeseci i ljudi nemaju šta za jesti. Djeca umiru od gladi. Ni to mislite da neće ništa promijeniti?

"To očito nije ništa promijenilo. Izraelski dužnosnici, moramo govoriti o vlasti koja to radi, govorili su nama odnekud već poznate rečenice sedam za jednog Izraelca, pa 40 za jednog Izraelca. Sad smo već došli na više od 50 Palestinaca za jednog Izraelca. Ali de facto radi se o tome da očito i ti ekstremisti koji diktiraju izraelsku politiku, ali bome i premijer Netanyahu jer on to vodi, smatraju da je ovo neka svjetska konstelacija, snaga i situacija u kojoj oni mogu ili pobiti ili izbaciti, kombinirano sve Palestince i de facto okupirati Gaza City, dakle dio Gaze i zavladati tim dijelom", kazala je Pusić.

Na pitanje -  kako je moguće da Hrvatska uopće nema stava u ovom pitanju, Pusić je kazala:

"Ja ne znam o čemu se tačno radi i zašto je tome tako. Ima li Hrvatska uopće stav? Ja ga ne znam. Ali imaju Izraelci stav. To nije cijeli Izrael, iako se oni ponašaju kao da jesu i ignoriraju svoje građane koji demonstriraju protiv toga. Dakle, bile su demonstracije od gotovo pola miliona ljudi u Izraelu protiv terora u Gazi. Iako su mediji u Izraelu prilično kontrolirani, tako da serviraju javnosti informacije koje nemaju veze s istinom, kao što vidimo, ne puštaju strane novinare i ubijeno je između 200 i 300 novinara otkad je počelo", navela je Pusić te dodala:

"Očito ih ne zanimaju ni taoci jer da ih zanimaju taoci, drugačije bi pregovarali i dogovarali, nego se taoci koriste kao neka vrsta izgovora, ali de facto izgleda kao da su svi već zaboravili na taoce, osim naravno, građana koji stalno na to podsjećaju. Dakle, u Izraelu postoje ljudi koji se bune protiv toga, ali ih vlasti ignoriraju."

Spominjali ste da je potrebna jedna odlučna američka politika. Zanima me postoji li ona kada pričamo o Ukrajini? Prije deset dana smo svašta čuli. Bit će dogovora, sporazum, mir. Međutim, deset dana kasnije, je li se išta dogodilo?

"Mislim da je malo jasnije, iako je to bilo vidljivo, rekla bih, ranije. Dakle, bio je susret Putin - Trump, u kojem je Putin, jer to su uvijek neka vrsta sparinga, takmičenja između njih dvojice, u kojem je Putin, kao i obično, pobijedio. Dakle, Trump je na taj sastanak ušao s rečenicom "Bit ću jako razočaran ako ne dogovorimo primirje", dakle primirje, a ne mirovni sporazum. Primirje znači prvo obustava vatre, pa onda pregovori o mirovnom sporazumu, a izašao je s rečenicom "Idemo ravno na mirovni sporazum". Drugim riječima, nema nikakvog prekida vatre. Nakon toga je trebao biti sastanak između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog", kazala je Pusić i dodala:

"Međutim, evropski lideri su odlučili da neće dozvoliti maltretiranje Zelenskog kakvom je već bio izložen jedanput u Bijeloj kući. U Washington su sa Zelenskim otputovali svi glavni europski lideri - francuski, njemački, britanski i italijanska premijerka i finski predsjednik.

Finska tu ne igra značajnu ulogu što se veličine tiče, ali on sam je jedna vrlo zanimljiva osoba s dugim političkim iskustvom. A s druge strane, Finska ima dugotrajno iskustvo s Rusijom i on je bio jedini koji je tamo spomenuo to da je Finska na kraju pobijedila Rusiju."

Koliko je vjerovatno da Ukrajina pristane da Rusi dobiju sve, čak i ono što nisu uspjeli osvojiti u tri i po godine?

"Demokratska Ukrajina ne može na to pristati. Međutim, zahtjevi koje je ruski predsjednik Putin iznio na tom sastanku na kojemu je, nota bene, i njegov ministar vanjskih poslova Lavrov došao s majicom na kojoj je pisalo SSSR da se sjetimo i da se podsjeti koje su njihove ambicije, dakle teritorijalne. Rusija želi Ukrajinu, odnosno Putinov režim želi Ukrajinu pretvoriti u još jednu Bjelorusiju, vazalsku državu s marionetskom vlasti. Jedan od zahtjeva je, dakle, aneksija i priznavanje četiri ukrajinske pokrajine. Recimo kao da neki smrtni neprijatelj Amerike dođe i kaže daj Floridu i Teksas. Promjena režima. Odustajanje od NATO-a, odustajanje od Evropske unije i demilitarizacija.

Drugim riječima, Ukrajina danas ima vjerovatno najspremniju i najbolje obučenu vojsku u Evropi. Dakle, s tim treba raskinuti i ostaviti je bez odbrane. Evropski lideri, mislim, razumiju da se u Ukrajini brani Evropa", kazala je Pusić.

Prema njenim riječima, poruka SSSR je ono što ima SSSR plus nešto u čemu se Trump i Putin apsolutno slažu, a to je da svijetom trebaju vladati velike sile.

"I svijet se dijeli u interesne sfere. Evropa, kakva god bila, je u ovom času jedino mjesto na kojem se brani demokratija i toga moramo biti potpuno svjesni. Braniti je, naravno, i u Evropi, ali i braniti tu Evropu, jer druge opcije u ovom trenutku na svijetu nema", naglasila je Pusić.